Sastanak predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa će se održati u gradu Ankoridžu, ili njegovoj okolini, na Aljasci 15. avgusta, potvrdio je za RIA Novosti direktor Centra za arktičku bezbjednost i otpornost na Univerzitetu Aljaske u Ferbanksu Troj Bufar.
Ovo je prvi put da neki ruski predsjednik posjećuje Aljasku: „Putin će postati prvi lider u cjelokupnoj hiljadugodišnjoj istoriji Rusije koji je posjetio Aljasku. Prije njega nije bilo careva, imperatora, ni generalnih sekretara. Ni Boris Jeljcin nije bio tamo. Sudeći po izboru lokacije, susret će zaista biti istorijski“, prenio je telegram kanal MID Rusije.
U stvari, Aljaska je Ruska Amerika, piše sajt „Carigrad“, a isto je poručio i specijalni izaslanik predsjednika Rusije za ekonomsku saradnju sa stranim državama Kiril Dmitrijev. Glavna tema razgovora ruskog i američkog predsjednika biće, očekivano, sukob u Ukrajini, što je potvrdio i pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov.
„Rusija i SAD su susjedi, koji imaju međusobnu granicu“, podsjetio je Ušakov na veb-sajtu Kremlja, i dodao: „Izgleda sasvim logično da naša delegacija preleti Beringov moreuz i da se tako važan i očekivani samit lidera dvije zemlje održi na Aljasci“.
Početak dugog i bolnog dijaloga
Pomoćnik predsjednika Ruske Federacije je dodao da se interesi Rusije i Amerike ukrštaju na Aljasci i, uopšte, na Arktiku. Aljaska je najveća savezna država u SAD. Nekada je bila dio Ruske imperije, sve do 9. aprila 1867, kada je spuštena ruska i podignuta američka zastava. Rusko carstvo je prodalo ovu teritoriju Amerikancima za 7.200.000 dolara, što je današnji ekvivalent u iznosu od oko 150 miliona dolara.
Aljaska je rođena kao „Ruska Amerika“, sa pravoslavnim korijenima, utvrđenjima i trgovinom krznima. Aljaska čini SAD arktičkom zemljom, izjavio je direktor Kiril Dmitrijev.
Naravno, predsjednici neće razgovarati o tome, već o opcijama za dugoročno rješenje ukrajinske krize, a, kako je najavljeno iz Kremlja to će „nema sumnje, biti veoma težak proces“.
Panika na Zapadu
O čemu će razgovarati Putin i Tramp? Prema zapadnim medijima, u Kijevu i Evropi već je zavladala panika.
Pretpostavljalo se da će mjesto sastanka biti neka treća zemlja, pominjali su se Ujedinjeni Arapski Emirati ili čak Beograd. „Ali, sastanak u SAD i Putinova posjeta Aljasci“, navodi „Carigrad“, „govore o nekom veoma značajnom napretku u zakulisnim pregovorima između ruskih i američkih diplomata“.
Dogovoru o sastanku je prethodio sastanak specijalnog američkog izaslanika Stiva Vitkofa sa ruskim predsjednikom Putinom u Moskvi, dug tri sata. Prema „Blumbergu“, dogovoreni nacrt dogovora SAD i Rusije o miru u Ukrajini predviđa povlačenje ukrajinske vojske sa cijele teritorije Donjecke i Luganjske Narodne Republike i zamrzavanje ostatka linije fronta.
Ali, to su samo nagađanja. Zapadni stručnjaci obraćaju pažnju na brzinu kojom je postignut dogovor o sastanku između Putina i Trampa. Prema sajtu „Carigrada“, ovakva brzina je za diplomatske standarde ‘kosmička’, a to mnogo govori.
Kako je naveo američki ekonomista Džefri Saks u svom video blogu: „Ovog puta, Amerikanci su dali prave signale, zato se sve dešava tako brzo. Sada treba da sklope mir, priznaju da je Rusija bila u pravu i da se pozabave ključnim pitanjima rješavanja“.
Drugim riječima: Vašington je prepoznao ruske zahtjeve i spreman je na značajne ustupke. „SAD su najzad, preko Vitkofa, pokazale da razumiju ključne razloge i pokazale spremnost da ih riješe“. To bi označilo povratak retorici iz prvih dana Trampovog manadata, kada je govorio o nelegitimnosti Zelenskog i realnosti na frontu, dodao je Saks.
„Pre samo nekoliko mjeseci, u junu i julu, Tramp je prijetio Kremlju novim sankcijama i postavljao ultimatume, a sada je na dnevnom redu sastanak Putina i Trampa, koji je zakazan za 15. avgust na Aljasci. Zaokret od 180 stepeni ispratilo je curenje informacija koji bi moglo da nagovijesti potencijalne dogovore i pokušaj da se otopi hladnoća u odnosima kakvu smo vidjeli pre nekoliko mjeseci“, piše RT Internešnel.
Aljaska, most između kontinenata
Politički analitičar Džamarl Tomas vjeruje da je Trampa na ubrzanje pregovora sa Putinom podstakla nestabilnost kijevskog režima i katastrofe koje se trenutno dešavaju ukrajinskim oružanim snagama širom linija fronta.
„Zamislite da ste Donald Tramp i obratite pažnju na unutrašnju političku krizu i probleme sa kojima se suočavaju ukrajinske oružane snage, gdje je pritisak na Ukrajince postao kritičan“. A to je upravo ono što je natjeralo Trampa da ubrza pregovore sa Kremljom, koji su dugo tapkali u mjestu, zaključuje Tomas.
I američki guverner Aljaske Majk Danlivi izgleda uzbuđeno. Aljaska, najsevernija država SAD, ne pominje se baš često u istoriji.
„Ima smisla da se na Aljasci vode razgovori koji imaju globalni značaj“, napisao je Danlivi na društvenim mrežama, podsjećajući da je „Aljaska vjekovima služila kao most između kontinenta, koja i danas ostaje kao kapija za diplomatiju, trgovinu ili bezbjednost“.
Čitav svijet će, uostalom, pažljivo pratiti ovaj sastanak, koji može da postane početak istinskog dijaloga između Rusije i SAD. Ali, od prvog sastanka ne treba gajiti prevelika očekivanja.
I Dmitrijev ima pozitivan stav prema samitu dvojice predsjednika na Aljasci. Možda je ovo samo početak niza sastanaka između Putina i Trampa. Kako je napisao Dmitrijev na svom Telegram kanalu: „SAD i Rusija su udaljene samo 3,8 kilometra. Hajde da mirno pređemo iz juče u sjutra“.
Ako ništa drugo, dodao je on, i Rusiji i SAD se sada barem otvara mogućnost saradnje u oblasti životne sredine, infrastrukture i energije, ne samo na Arktiku.
