Sada je sve jasno: Krivokapić traži izgovore da ne potpiše Temeljni ugovor!

Izjava crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića o spornim članovima u Temeljnom ugovoru koji ta država treba da potpiše sa Srpskom pravoslavnom crkvom samo su domišljanja i izgovori da ugovor u stvari ne bude potpisan, smatra Bogoljub Šijaković, profesor Bogoslovskog fakulteta u Beogradu.

Nekoliko puta najavljivano, pa odlagano potpisivanje Temeljnog ugovora između Vlade Crne Gore i SPC iako je, kako je javnost bila obaviještena, sve bilo usaglašeno, izgleda da je dobilo razjašnjenje. Posle različitih poruka premijera Krivokapića, na kraju i one da potpis treba staviti na jesen, na dan upokojenja blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, sada je premijer izašao sa konkretnim razlozima zbog kojih ugovor nije potpisan.

Krivokapić- sporna dva člana i preambula

Crnogorski premijer je za TV Vijesti izjavio je da su sporna dva člana Temeljnog ugovora sa SPC i njegova prembula i da je u petak pismom obavijestio patrijarha SPC Porfirija o stavu vlade Crne Gore o tome.

Jedan član se, kako je kazao, odnosi na uvođenje nova tri vjerska praznika čime bi broj vjerskih praznika u Crnoj Gori bio veći nego što to Zakonom o vjerskim praznicima dozvoljava. Sporan je i dio člana koji se odnosi na imovinska pitanja, kada imovina nije katastarski upisana. Šta je sporno u prembuli nije objasnio.

Za Šijakovića koji je učestvovao u usaglašavanju Temeljnog ugovora, izjava Krivokapića je, kako kaže – čudna. Objašnjava i zašto.

Šijaković- sve je već bilo usaglašeno

„Dok je trajao Sabor Srpske pravoslavne crkve, onog dana kada je on dolazio na Sabor, u prijepodnevnim satima, bilo je dogovoreno da se ta dva člana koriguju i da se potpuno izlišnom učini dalja diskusija o tome i da se Ugovor potpiše. I to je obostrano prihvaćeno i rečeno je da će ugovor biti potpisan. Do toga, međutim, nije došlo. Sad ponovo imamo te iste primjedbe koje su faktički bile savladane u toku Sabora“.

Na pitanje šta je konkretno sporno da se uvedu nova tri praznika – Sveti Sava, Sveti Petar Cetinjski i Sveti Vasilije Ostroški, on kaže da zapravo nije ništa i da uz malu korekciju sve može da ostane u skladu sa crnogorskim Zakonom o praznicima tako što bi to bili praznici za koje nisu predviđeni neradni dani.

Šijaković ne vidi problem ni sa imovinom koja nije upisana u katastar.

„Ono što nije katastarski upisano biće katastarski upisano u skladu sa Zakonom. Niko ne traži da se upiše tuđa imovina na ime Crkve nego ono što nije upisano da se upiše u normalnoj proceduri, u skladu sa zakonom. Zna se kako se imovina dokazuje i upisuje u katastar“.

Zašto nije uknjižena imovina

A zna se, kako kaže, i zašto Crkva nije mogla od 1945. da katastarski uknjiži svoju imovinu – jer joj to nije bilo dozvoljeno. Podsjeća, takođe, da je obaveza države Crne Gore bila da donese zakon o restituciji imovine Crkava i vjerskih zajednice. Crna Gora je svojevremeno donijela zakon o restituciji iz kog je isključila Crkve i vjerske zajednice i u njemu još prije desetak godina navela da će to pitanje biti regulisano posebnim zakonom. A tog zakona, dodaje on, nema ni na vidiku.

Na pitanje šta je sporno u preambuli, Šijaković kaže da može samo da procjenjuje, jer Krivokapić to nije precizirao. On podsjeća da preambula nema pravno dejstvo, već predstavlja iskazivanje volje i ko potpisuje Temeljni ugovor.

„Ono što je bitno za preambulu u ovom slučaju jeste da se u njoj definišu strane koje potpisuju ugovor. Te strane postoje i one su definisane i nijedna od dvije strane ne može da definiše onu drugu. Ne nastaju te dvije strane na temelju ugovora, nego prethodno već postoje da bi sklopile ugovor“, ističe profesor Bogoslovskog fakulteta u Beogradu.

On se, kaže, pribojava da jedna strana želi u preambuli da definiše drugu stranu, njen identitet, njen pravni subjektivitet, što je nedopustivo.

Koga hoće Podgorica kao potpisnika ugovora

Na pitanje koga bi onda to zvanična Podgorica htjela za potpisnika umjesto Srpske pravoslavne crkve, Šijaković kaže – recimo nepostojeću pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori.

„To je jedan apstraktum koji nigdje ne postoji. Ne postoji nijedna Crkva na planeti koja se zove Pravoslavna crkva. U pravnom prometu identitet mora biti onakav kakav on jeste, a on glasi Srpska pravoslavna crkva“, jasan je Šijaković.

Na konstatciju da javnost tek sada saznaje da je bilo nekih problema sa Temeljnim ugovorom sa SPC, naš sagovornik kaže da se sve vrijeme pravi neka mistifikacija oko njega. To je, kako napominje, jedan običan, vrlo jednostavan pravni akt za čije potpisivanje Vlada Crne Gore ima poseban motiv da bi bila otklonjena diskriminacija. I sama je to više puta naglašavala, jer jedino sa SPC nije potpisala taj ugovor.

Izgovori da se Temeljni ugovor ne potpiše

„Ja mislim da su to sve prosto domišljanja kako sve da se dezavuiše, odloži, problematizuje, mistifikuje. Koji su pravi razlozi za to ne znam, osim što iz toga čovek izvlači zaključak da je cilj da se Temeljni ugovor ne potpiše“, ocjena je Šijakovića.

Za njega je, kaže, prosto frapantno to što je crnogorski premijer izjavio da bi da je potpisao Temeljni ugovor odmah bio uhapšen pod optužbom za veleizdaju države. Nevjerovatno mu je, ističe on, da to tako neko može da pojmi, jer potpisivanje takvog ugovora je upravo u interesu države, pogotovo kada se sagledava istorijska uloga i misija Mitropolije crnogorsko-primorske SPC. Ona je upravo glavni stub te države koja ih nema mnogo, a u nekim periodima istorije je bila i jedini.

Neodgovorno je tako tretirati i Mitropoliju i SPC, ističe Šijaković.