Režim napada još jednu crkvu: Molitvom protiv rušitelja

0

Vjernici Srpske pravoslavne crkve najavili su se da će se noć uoči najave rušenja Krstionice na Prevlaci Svetog Arhangela Mihajla, kod Tivta, okupiti kako bi spriječili njeno rušenje. Protiv odluke vlasti građani, vjernici SPC, ne mogu računati na pomoć institucija u odbrani svojih prava. Mašinama koje će se u utorak pojaviti kako bi izvršile volju režima „usprotiviće“ se molitvom.

Pored svih nelegalno izgrađenih objekata, koji su poslednje tri decenije ponikli na našem primorju – od kuća i vila do hotela, vlastima je jedino zasmetala Krstionica na Prevlaci. Pritom, Krstionica nije čak ni nelegalno podignuta, jer je, po planu DUP-a iz 2010. godine, ovaj dio ostrva predviđen za gradnju vjerskih objekata.

Predivna Krstionica nalazi se u samom moru i predstavlja obnavljanje stare izgrađene prije više od 11 vjekova u sjedištu prve Zetske episkopije Svetog Save, uspostavljene davne 1220. godine. U 15. vijeku, nakon mletačkih osvajanja, odnesena je u Veneciju, a za vrijeme NDH 1942. godine prenijeta u Hrvatsku, gdje se i danas nalazi.

Kada je grofica Katarina Vlastelinović 1833. godine kupila dio ostrva znajući za njegovu svetinju, ona je obnovila dio konaka i sagradila crkvu Svete Trojice i predala je Njegošu.

U sklopu proslave 800 godina od autokefalnosti SPC i osam vjekova godina od osnivanja prve Zetske episkopije na Prevlaci urađeni su projekti obnove, na osnovu arheoloških istraživanja na ovom lokalitetu.

U manastiru Miholjska prevlaka svakodnevno se vrše krštenja i sve je više onih koji u ljetnom periodu žele da se krste pogružavanjem u more. Zbog toga je i odlučeno da Krstionica bude obnovljena i postavljena na vodi. Neposredno ispod ostataka manastira nalazila se manastirska stara ponta koja je ojačana, a na njoj podignuta mala crkva – Krstionica, i posvećena Svetom Lovćenskom tajnovidcu – Petru drugom Petroviću Njegošu.

Crkva sa Krstionicom ima ukupno 11 kvadrata i po mnogima je i ovako nedovršena ukras obale i devastiranog ostrva. Ona je ne samo u skladu sa potrebama i obnovom budućeg manastira, već i sa arhitekturom 9. vijeka sa ovih prostora – crkva je osmougaona, na stubovima.

Da vlasti neće izvršiti ono što prijete, slabe su nade. Nije prvi put da se država bori protiv Crkve rušenjem njenih objekata.

(IN4S)

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.