Piše: Luka Radonjić, analitičar
Na inicijativu premijera Zdravka Krivokapića, Skupština je glasovima opozicije na čelu sa DPS-om, razriješila Vladimira Leposavića sa funkcije ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava.
Na inicijativu čovjeka koji se nalazio prvom mjestu pobjedničke liste “Za budućnost Crne Gore” smijenjen je jedan ministar – glasovima na izborima poraženog DPS, a suprotno volji koalicije „Za budućnost Crne Gore“. Smijenjen je ministar koji je učestvovao u koncipiranju i predlaganju izmjena i dopuna zakona o slobodi vjeroispovijesti, glasovima partije koja je ranije donijela zakon protiv Crkve i čitavo društvo uvela u duboku krizu. Razriješen je sa funkcije ministra nekadašnji član ekspertskog tima Mitropolije crnogorsko – primorske, glasovima partije koja je atakovala na crkvenu imovinu.
Na koncu, smijenjen je čovjek koji je svoj odgovor na poslaničko pitanje formatirao u okviru pravne materije i time ispoštovao karakter “ekspertske vlade”. A smijenjen je zbog politike i medijskog pritiska koji su predvodile “Vijesti”.
Važno je naglasiti da ovdje nije riječ samo o osobi koja je obavljala funkciju ministra pravde, o njemu i njegovom radu javnost ima pravo da priča afirmativno ili kritikom, ovdje je riječ o gaženju jednog političkog, demokratskog i na kraju ljudskog principa, ovdje je riječ o nepoštovanju fundamantalnog rezultata velike avgustovske pobjede a to je poraz autokratskog DPS-a, koji je represijom i bezakonjem krenuo u obračun sa Crkvom i narodom.
Ne samo što Zdravko Krivokapić djeluje suprotno volji parlamentarne većine, ne samo što proizvodi političku dezorjentaciju i politički razdor, ne samo što vodi vladu koja proces reformi vodi sporo, tromo ili ga uopšte ne vodi, već je sopstvenog ministra smijenio glasovima DPS-a, nepunih godinu dana od pobjede nad tim DPS-om. Niti demokratski, niti principijelan, niti čojski potez.
