Putin: Znamo šta se dešava sa NIS-om, naći ćemo zajedničko rešenje sa Srbijom

U Gostinom dvoru u Moskvi počela je velika godišnja konferencija za novinare i direktna linija sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, događaj koji tradicionalno predstavlja jedan od ključnih političkih i medijskih momenata godine u Rusiji. U okviru programa „Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom“, ruski lider uživo analizira rezultate 2025. godine i odgovara na pitanja građana i novinara, koje je odabrala posebna grupa volontera i stručnjaka.

Emisiju vode novinari Ekaterina Berezovska i Pavel Zarubin, a prikupljanje pitanja građana počelo je još 4. decembra i nastavljeno je tokom samog događaja. Kako je saopšteno, predsjednik je ukupno primio više od dva miliona pitanja, koja, kao i prošle godine, transkribuje sistem „GigaČet“.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov istakao je da je interesovanje mladih za direktnu liniju i predsjednikovu agendu ove godine dostiglo neviđen nivo. Prema njegovim riječima, broj mladih učesnika bio je za oko 10 odsto veći nego 2024. godine, što, kako je naveo, predstavlja novi fenomen u odnosu između mlađih generacija i državnog vrha. Podsjećeno je i da je Putin ranije, upravo kroz ovaj format, ispunjavao želje djece koja su mu se obraćala.

Putin: Prijateljsko srpsko rukovodstvo imaće u vidu međudržavni sporazum o NIS-u

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da je upoznat sa situacijom u kompaniji Naftna industrija Srbije (NIS) i izrazio uvjerenje da će Moskva i Beograd pronaći zajedničko, prihvatljivo rješenje.

Odgovarajući na pitanje novinara „Politike“ Zorana Šajna, Putin je naglasio da Rusija polazi od postojećih međudržavnih sporazuma i partnerskih odnosa sa Srbijom.

„Znamo šta se događa sa kompanijom NIS. Imamo međudržavni sporazum i polazimo od toga da će prijateljsko srpsko rukovodstvo to imati u vidu. Imamo jasnu predstavu u kom pravcu želimo da zajedno idemo dalje. Radimo na tome i nadam se da ćemo naći potrebno rješenje“, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je istakao da se, uprkos deklarativnim izjavama o potrebi poboljšanja odnosa, nastavlja spoljni sankcioni pritisak, koji je, kako je ocijenio, često instrument pokazivanja sile.

On je poručio da Moskva polazi od toga da će Beograd ispuniti preuzete obaveze, uz očekivanje da će Rusija i Srbija nastaviti realizaciju brojnih zajedničkih projekata od obostranog značaja.

Putin je zaključio da Rusija Srbiju doživljava kao pouzdanog partnera i da se rješenja u vezi sa NIS-om traže u duhu saradnje, međusobnog uvažavanja i strateškog partnerstva dve države.

Ukrajina, pregovori i korijeni sukoba

Tokom direktne linije, ruski predsjednik je više puta govorio o ukrajinskom sukobu, naglašavajući da Moskva trenutno ne vidi spremnost Kijeva da započne suštinske mirovne pregovore. Prema Putinovim riječima, uzroci konflikta sežu do 2014. godine i državnog udara u Kijevu.

„Sve je počelo državnim udarom u Ukrajini 2014. godine i obmanom o mogućnosti mirnog rješavanja svih problema kroz Minske sporazume“, rekao je Putin.

On je naveo da Rusija registruje pojedinačne, izolovane signale sa ukrajinske strane o potencijalnoj spremnosti za dijalog, ali da Moskva ne vidi realnu volju Kijeva da razgovara o ključnim pitanjima, pre svega teritorijalnim.

„Još uvijek vidimo i osjećamo, i znamo za određene signale, uključujući i od kijevskog režima, da su spremni da se uključe u neku vrstu dijaloga. Ali spremnost za pravi proces pregovora – toga trenutno nema“, istakao je ruski lider.

Front, inicijativa i bezbjednosne zone

Osvrćući se na vojnu situaciju, Putin je saopštio da je upravo primio izvještaj načelnika Generalštaba o stanju na frontu. Prema njegovim riječima, nakon što su ruske snage proterale ukrajinske jedinice sa teritorije Kurske oblasti, strateška inicijativa u zoni specijalne vojne operacije prešla je u ruke Oružanih snaga Rusije.

Predsjednik je naveo da su Slavjansk, Kramatorsk i Konstantinovka glavna utvrđena područja ukrajinskih oružanih snaga, koja je, kako je rekao, kijevski režim gradio čitavu deceniju.

„Kijevski režim je već deset godina gradio praktično utvrđeno područje u aglomeraciji Slavjansk–Kramatorsk–Konstantinovka. To je glavno utvrđeno područje“, rekao je Putin, podsjećajući da je Rusija ranije predlagala povlačenje ukrajinskih trupa sa teritorije današnje Donjecke Narodne Republike.

Putin je potvrdio i da su ruske snage preuzele kontrolu nad Kupjanskom, navodeći da je u tom području opkoljeno oko 3.500 ukrajinskih vojnika. „Oni praktično nemaju nikakve šanse“, ocijenio je ruski predsjednik.

Leonid Šarov, šef pres-centra grupe snaga „Zapad“, ranije je saopštio da su svi okruzi Kupjanska pod kontrolom ruskih jedinica, a grad je zauzela 6. kombinovana armija. Pokušaji ukrajinskih snaga da se narednog dana približe selu bili su, kako je navedeno, osujećeni djelovanjem ruske artiljerije.

Putin je takođe naveo da ruske trupe napreduju ka zapadu od Severska, koji je, prema njegovim riječima, važno naselje jer omogućava pristup jednoj od ključnih utvrđenih oblasti – Slavjansku. Dodao je da se u Sumskoj i Harkovskoj oblasti formiraju bezbjednosne zone, podsjećajući da su Vovčansk i Kupjansk već pod ruskom kontrolom.

Ekonomija, inflacija i javni dug

Govoreći o ekonomiji, Putin je izjavio da trenutni rast BDP-a Rusije iznosi oko jedan odsto, ali da je u protekle tri godine ukupan rast dostigao 9,7 odsto. Za poređenje, rast u evrozoni u istom periodu iznosio je 3,1 odsto.

Prema njegovim riječima, umereniji rast u 2026. godini predstavlja namjernu i koordinisanu odluku vlade i Centralne banke, usmjerenu ka suzbijanju inflacije.

„Cilj je bio da se inflacija spusti na najmanje šest odsto, i po svemu sudeći, do kraja godine ona će biti i manja“, rekao je predsjednik.

On je naveo i da javni dug Rusije ne bi trebalo da pređe 20 odsto BDP-a u naredne tri godine, ističući da je stopa nezaposlenosti 2,2 odsto i da je ekonomska situacija u potpunosti pod kontrolom.

Imovina u EU i „pljačka“, a ne krađa

Posebnu pažnju izazvale su Putinove ocjene o pokušajima konfiskacije ruske imovine u Evropskoj uniji, koje je on nazvao pljačkom.

„Krađa je skrivena krađa, a ovo je pljačka“, rekao je Putin, objašnjavajući da upravo zbog potencijalno teških posljedica takve odluke teško prolaze u evropskim institucijama.

On je upozorio da bi takvi potezi podrili povjerenje u evrozonu i globalni finansijski sistem, jer brojne zemlje drže svoje devizne rezerve upravo u Evropi. Prema njegovim riječima, već sada postoje ozbiljne sumnje i zabrinutost u pogledu bezbjednosti te imovine.

Putin je poručio da će Rusija svoje interese braniti pred sudovima i da će tražiti jurisdikcije nezavisne od političkih odluka, naglašavajući da će sredstva, bez obzira na način oduzimanja, na kraju morati da budu vraćena.

Jedinstvo, vrijednosti i „vrijeme heroja“

Ruski predsjednik je govorio o nacionalnom jedinstvu, ističući da se Rusija u vremenima izazova ujedinjuje oko zajedničkih tradicionalnih vrijednosti.

„Kada se zemlja suoči sa ovakvim izazovima, ona se ujedinjuje. To je ono što danas vidimo u Rusiji“, rekao je Putin.

On je podsjetio i na svoje studentske dane, navodeći da su mu predavali veterani Velikog otadžbinskog rata, prema kojima su studenti imali ogromno poštovanje. Upravo iz tog iskustva, kako je naveo, proistekao je i program „Vrijeme heroja“, osmišljen da omogući učesnicima specijalne vojne operacije da nastave službu domovini i u mirnodopskim uslovima.

(Politika)