Ruski predsjednik priznaje da u nekim dijelovima zemlje, među kojima i anektirani Krim, ima problema oko snabdijevanja gorivom. Tvrdi da ruske snage napreduju na frontu.
benzinska pumpa, red ispred benzinske pumpe.
Kolona vozila ispred benzinske pumpe u Sevastopolju, na Krimu – gotografija od 1. juna 2026.
Predsjednik Vladimir Putin priznao je da postoje problemi sa gorivom u nekim regionima Rusije poslije serije napada ukrajinske vojske na ruske rafinerije i drugu energetsku infrastrukturu, između ostalog i duboko u ruskoj teritoriji.
Putin je 28. juna održao sastanak sa zvaničnicima o situaciji sa gorivom, a potom je za jedan ruski kanal rekao da se u Rusiji „trenutno primjećuje izvjesna nestašica“ goriva, iako „ne kritična“.
Povezao je to sa napadima ukrajinskih dronova na ruske rafinerije, navodeći da udari „očigledno stvaraju probleme“ i da „postoji šteta“.
U Sevastopolju, najvećem gradu poluostrva Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, zbog nestašice goriva privremeno je obustavljena prodaja, a u drugim mjestima je prodaja ograničena i postoje rezerve goriva „za nekoliko dana“, rekao je Putin.
Isporuke „i kopnom i morem“ biće povećane, obećao je, ne precizirajući kako će se to postići s obzirom na redovne napade na brodove sa gorivom, zabranu saobraćaja tankera na Krimskom mostu i ograničen kapacitet trajekata u Kerčkom moreuzu.
Ali širom Rusije, „svi oštećeni energetski objekti se obnavljaju prilično brzo“, rekao je Putin.
Gašenje požara kao posljedica napada ukrajinskih dronova na rafinerije obično traje najmanje jedan dan, piše BBC ruski servis.
Da bismo riješili problem nestašice goriva, moramo „brže da obnavljamo rafinerije, uspostavimo potrebnu količinu uvoza i pouzdano pokrijemo [rafinerije]“ protivvazdušnom odbranom“, kaže Putin.
A da bismo to uradili, moramo da poboljšamo sisteme protivvazdušne odbrane i proizvedemo ih više, što zahtijeva vrijeme, dodao je.
Za napade na ruski energetski sektor, šef Kremlja kaže da su pokušaj ne samo da se izazove kriza u snabdijevanju gorivom, već i da se „prisili Rusija da obustavi, barem na kratko, napredovanje naših trupa i stvori uslove za početak pregovora o uslovima povoljnim za našeg protivnika“.
Ali to se neće dogoditi. Udari duboko na našu teritoriju nemaju uticaja na situaciju na frontu, tvrdi Putin.
Početkom juna, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je da bi intenziviranje ukrajinskih napada daleko unutar ruske teritorije trebalo da podstaknu mirovne pregovore.
Posljednji direktni razgovori ruskih i ukrajinskih zvaničnika, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, održani su u Ženevi ove zime, a tada nije bilo saglasja oko novog sastanka.
U junu je na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu Putin rekao da postoje neformalni kontakti, između ostalog i preko ruskog biznismena Romana Abramoviča, koji je posjetio Kijev u maju ove godine.
„Postoje kontakti, i oni su uspostavljeni u više pravaca, po više linija“, odgovorio je Putin, na pitanje da li je Moskva dobila neke nove ukrajinske predloge.
„Postoje i novi predlozi“, dodao je.
Precizirao je da „nove ideje“ uključuju „prekid udara duboko na teritorije obe strane“ i ograničavanje neprijateljstava na „četiri teritorije“ Ukrajine – Donjecku, Lugansku, Hersonsku i Zaporošku oblast, koje je Rusija proglasila svojim septembra 2022, iako ih ne kontroliše u potpunosti ili samo djelimično.
Ruski predsjednik nije precizirao kada je tačno Moskva dobila ove predloge niti ko ih je iznio.
red za gorivo na pumpi na Krimu
Reuters
Na benzinskoj pumpi u Sevastopolju pravili su se spiskovi za kupovinu goriva pošto su vlasti ograničile prodaju – fotografija od 1. juna 2026.
Putinove riječi jasno daju do znanja da smatra oba predloga nepovoljnim za Rusiju.
On vjeruje da su ruski udari duboko na ukrajinsku teritoriju „mnogo moćniji, osjetljiviji i, iskreno rečeno, destruktivniji“.
Smatra i da bi prekid neprijateljstava širom Ukrajine, osim Donbasa, Zaporoške i Hersonske oblasti, omogućio ukrajinskoj vojsci da preraspodijeli trupe iz drugih regiona i „sa određenih dijelova državne granice“.
„S obzirom na katastrofalan nedostatak ljudstva, ukrajinske oružane snage očigledno vjeruju da bi to moglo biti njihovo spasenje.
„Ali spašavanje kijevskog režima nije dio naših planova“, izjavio je Putin, dodajući da Moskva „pažljivo razmatra svaki predlog koji dolazi“ iz Kijeva.
Zelenski je posljednjih nedjelja javno nekoliko puta predložio lični sastanak sa Putinom, između ostalog i u otvorenom pismu, što je ruski predsjednik odbacio.
„Još ne vidim svrhu“, rekao je Putin o mogućnosti takvog sastanka na sanktpeterburškom forumu početkom juna.
Pogledajte video: Poruka Zelenskog Putinu
‘Napredujemo na frontu’, tvrdi Putin
Putin kaže i da ruske snage napreduju u mnogim pravcima i nastavljaju da okupiraju naseljena mjesta i gradove.
„Uzgred, nalazimo se na oko 10,5 kilometara od Sumija (na sjeveroistoku Ukrajine)“, rekao je Putin, navodeći pravce u kojima ruska vojska napreduje.
Još jedno područje koje je ruski predsjednik opisao kao uspješno je Kupjansk.
„Predstavnici kijevskog režima vole da se fotografišu ispred ovog grada, a naša vojska je između 2,5 i 4-5 kilometara od zapadne ivice grada.
„Neprijatelj je već pokrenuo niz kontranapada, bez uspjeha“, rekao je Putin.
Ovo je u suprotnosti sa procjenama stručnjaka i izjavama ukrajinskih vojnih zvaničnika.
Zelenski je 16. juna izjavio da je Rusija „izgubila inicijativu na nekoliko frontova“, da su ruske snage ove godine bezuspješno pokušale da napreduju u 12 pravaca i da su sada usredsređene samo na dva ili tri prioritetna područja, gdje napreduju veoma sporo i sa velikim gubicima.
U maju, ukrajinski vrhovni komandant Aleksandar Sirski je izvijestio da je ukrajinska vojska oslobodila 100 kvadratnih kilometara više teritorije nego što su izgubile tog mjeseca.
Prema ukrajinskom OSINT-u, analitičkom projektu DeepState, ruske snage su u maju okupirale samo 14 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije.
Poređenja radi, Rusija je okupirala približno 4.300 kvadratnih kilometara tokom cijele 2025. godine.
Kupjansk, koji je pomenuo ruski predsjednik, dugo je primjer neslaganja između stvarnosti i izjava visokih oficira ruske vojske.
Ruski generali su više puta tvrdili da su zauzeli grad, ali ga i dalje zapravo ne kontrolišu, što dokazuje i Putinova izjava u ovom intervjuu, ukazuje BBC ruski servis.
(RTCG/BBC na srpskom)
