Izjava ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, da su hici ispaljeni prema teritoriji Crne Gore na lokalitetu Štedim došli iz objekta povezanog sa bivšim premijerom Kosova Ramušom Haradinajem, otvara ozbiljna pitanja koja nadilaze dnevnu politiku i ulaze u zonu bezbjednosne zabrinutosti.
Riječ je o događaju koji, ukoliko se pokaže tačnim, predstavlja direktan bezbjednosni incident na granici Crne Gore i teritorije Kosova. Još ozbiljnije, riječ je o potencijalnoj upotrebi oružja prema prostoru na kojem se razvija infrastrukturni projekat od državnog značaja – skijalište na Štedimu.
Ono što dodatno zabrinjava nije samo sama tvrdnja, već činjenica da o njoj gotovo da nema institucionalne reakcije. Nema zvaničnih saopštenja nadležnih bezbjednosnih službi, nema detaljnog objašnjenja javnosti, niti potvrde da li su ove informacije provjerene kroz međunarodne kanale komunikacije.
U svakoj ozbiljnoj državi, ovakva tvrdnja bi pokrenula lanac reakcija – od bezbjednosnih procjena, preko diplomatskih nota, do jasnog informisanja javnosti. Jer ako postoji i najmanja sumnja da je došlo do pucnjave sa teritorije druge strane, to nije pitanje politike, već pitanje suvereniteta i bezbjednosti građana.
Posebno je problematično što se sve dešava u kontekstu regiona koji je i dalje opterećen složenim političkim i bezbjednosnim odnosima. Svaki incident, pa i potencijalni, može imati šire posljedice ukoliko se ne razjasni na vrijeme i na institucionalno odgovoran način.
Zato se nameće nekoliko ključnih pitanja:
Da li su nadležne službe Crne Gore utvrdile porijeklo pucnjave?
Da li je o svemu obaviještena međunarodna zajednica?
Da li je upućen zvaničan zahtjev za objašnjenje?
I najvažnije – zašto javnost o ovome saznaje kroz političke izjave, a ne kroz zvanične kanale sistema?
Ćutanje institucija u ovakvim situacijama nikada nije neutralno. Ono uvijek otvara prostor za sumnju – da li se nešto prikriva, minimizira ili jednostavno ignoriše.
U pitanju je tema koja zaslužuje punu pažnju, jer se tiče osnovnog pitanja: da li država kontroliše sopstvenu bezbjednost i granice.
