Aco Đukanović nastavlja sa pritiscima: Tužio Miluna Zogovića jer je rekao istinu!

Na osnovu uvidu u tužbu u koju je redakcija Borbe imala uvid, Prva banka podnijela je tužbu Osnovnom sudu u Podgorici protiv bivšeg potpredsjednika Vlade i DNP-a, Miluna Zogovića, zahtijevajući naknadu nematerijalne štete zbog povrede ugleda i časti.

Povod za tužbu su, kako ističu, izjave koje je Zogović iznio u emisiji „Slobodna zona“ na TV Prva (u dokumentaciji se navodi i Adria TV), a koje se tiču poslovanja banke i transakcija sa državnim sredstvima.

U tužbi, koju zastupaju advokati Velibor Marković i Sanja Lugonja, navodi se da je Zogović iznio niz „neistinitih i uvredljivih navoda“ koji su nanijeli štetu reputaciji banke. Poseban akcenat stavljen je na Zogovićeve tvrdnje o navodnim aferama, te o „žongliranju jednog miliona 11 puta između države i Prve banke“.

Iz pravnog tima Prve banke oštro odbacuju navode o fiktivnim transakcijama, pojašnjavajući da se radilo o standardnim procedurama u bankarskom sistemu. Prema dokumentaciji, sporna sredstva uplaćena su po osnovu budžetske obaveze prema Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje.

„Interpretacija prema kojoj je navodno vršeno ‘žongliranje’ proizilazi iz nerazumijevanja načina na koji funkcioniše platni promet i međubankarsko poravnanje. Činjenica da je obaveza evidentirana kroz više sukcesivnih knjiženja ne znači da je riječ o simuliranom plaćanju“, navodi se u tužbi.

Tužilac dalje navodi da je Zogović „ekonomski laik“, što mu, kako tvrde, ne daje za pravo da bez provjere iznosi teške optužbe. Banka ističe da je Zogović, kao javna ličnost, bio dužan konsultovati stručnjake prije nego što je javno optužio banku za malverzacije, te da je to uradio sa „zlom namjerom“ da kompromituje instituciju.
Dokazi i potraživanja

Kao ključni dokaz, banka je priložila izvod iz analitičke kartice (kartica računa u platnom prometu) iz marta 2009. godine, koji pokazuje seriju priliva od po milion eura na račun Regionalnog vodovoda. Banka tvrdi da su ova sredstva bila depozit klijenta i da ih banka nije mogla koristiti za sopstvene potrebe, demantujući tvrdnje da je novac „vraćan državi“ na nepropisan način.

Osim naknade štete, čiji će iznos biti preciziran u toku postupka, banka zahtijeva:

-Prestanak povrede prava ličnosti i uzdržavanje od budućih sličnih izjava.

-Objavljivanje sudske odluke u medijima o trošku tuženog.

-Pozivanje na evropsku praksu.

Pravni zastupnici banke u tužbi se opširno pozivaju na praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, ističući da sloboda izražavanja nije apsolutna i da ne štiti iznošenje neistinitih činjeničnih navoda koji štete ugledu drugih, naročito kada se ne postupa u „dobroj vjeri“.

Kao svjedoci u ovom postupku predloženi su čelnici banke, predsjednica Upravnog odbora Daniela Golubović i članica UO Danijela Perović.

Sudski postupak bi trebao utvrditi da li je Zogović prekoračio granicu slobode govora ili su njegovi navodi bili zasnovani na opravdanom interesu javnosti i dostupnim informacijama.