Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u aprilu 2026. iznosila je 1.029 evra, što je dva eura više nego u martu, ali su realne zarade istovremeno pale 1,2 odsto jer su potrošačke cijene rasle znatno brže od plata, pokazuju najnoviji podaci Monstata.
rosječna bruto zarada u aprilu iznosila je 1.229 evra, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa, odnosno neto plata, iznosila 1.029 eura.
U odnosu na mart, neto zarada je nominalno porasla 0,2 odsto, dok je u poređenju sa aprilom prošle godine bila veća dva odsto. Međutim, ključni podatak za standard građana je nepovoljniji: pošto su potrošačke cijene u aprilu u odnosu na mart porasle 1,4 odsto, realne zarade su za mjesec oslabile 1,2 odsto.
Drugim riječima, plata je statistički blago porasla, ali je kupovna moć zaposlenih pala.
Najveće plate u finansijama, energetici i IT sektoru
Najveće prosječne neto zarade u aprilu zabilježene su u sektoru finansijskih djelatnosti i osiguranja, gdje je prosjek iznosio 1.661 evro.
Iza tog sektora slijede snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija sa 1.482 evra, informisanje i komunikacije sa 1.304 evra, poslovanje nekretninama sa 1.211 evra, te vađenje ruda i kamena sa 1.172 evra.
Iznad državnog prosjeka bili su i sektori stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti sa 1.105 evra, državna uprava i odbrana sa 1.055 evra, kao i zdravstvo i socijalna zaštita sa 1.053 evra.
Najniže zarade u pomoćnim uslugama, kulturi i poljoprivredi
Najniže prosječne neto zarade zabilježene su u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, gdje je prosjek iznosio 856 evra.
Slijede umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti sa 902 evra, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 913 evra, snabdijevanje vodom i upravljanje otpadom sa 916 eura, prerađivačka industrija sa 921 evro i obrazovanje sa 951 evro.
U trgovini je prosječna neto plata iznosila 966 evra, dok je u uslugama smještaja i ishrane, sektoru posebno važnom pred turističku sezonu, iznosila 1.002 evra.
Rast plata u 12 sektora, pad u šest
U aprilu su plate na mjesečnom nivou rasle u većini djelatnosti. Najveći rast, po 1,4 odsto, zabilježen je u poljoprivredi, energetici i ostalim uslužnim djelatnostima. Finansijske djelatnosti i osiguranje imale su rast od 1,2 odsto, dok su zarade u zdravstvu porasle jedan odsto.
Rast od 0,9 odsto zabilježen je u prerađivačkoj industriji, trgovini i saobraćaju, dok su zarade u informisanju i komunikacijama i sektoru vađenja ruda i kamena porasle po 0,2 odsto.
Pad neto plata zabilježen je u građevinarstvu i poslovanju nekretninama, po 1,1 odsto, državnoj upravi 0,8 odsto, stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima 0,5 odsto, administrativnim i pomoćnim uslugama 0,2 odsto, te uslugama smještaja i ishrane 0,1 odsto.
Standard i dalje pod pritiskom cijena
Aprilski podaci pokazuju da nominalni rast plata više nije dovoljan da popravi realni standard, ukoliko ga ne prati smirivanje cijena. Iako prosječna neto zarada od 1.029 evra izgleda kao nastavak stabilnog rasta na papiru, realni pad od 1,2 odsto pokazuje da građani za tu platu mogu kupiti manje nego mjesec ranije.
To je posebno važno uoči ljetnje sezone, kada troškovi života, usluga i stanovanja tradicionalno dodatno pritiskaju kućne budžete.
(Adria)
