Priređivači igara na sreću izrazili su snažno negodovanje zbog najavljenih izmjena Zakona o igrama na sreću i Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, ocjenjujući da se promjene uvode prebrzo i bez adekvatne javne rasprave, što dodatno produbljuje pravnu nesigurnost u sektoru.
Na sjednici Grupacije priređivača u Privredna komora Crne Gore, održanoj 21. aprila, istaknuto je da bi ovako značajne izmjene morale biti predmet šire javne debate, posebno imajući u vidu njihov direktan uticaj na građane i poslovanje.
„Nedopustivo je da dolazi do promjene poreske stope s progresivne na fiksnu bez javne rasprave i analize uticaja“, poručili su priređivači.
Kako je saopšteno, u toku su razgovori sa Ministarstvo finansija Crne Gore, a razmatraju se i opcije zadržavanja neoporezivog dijela za virtuelne igre. Sjednicu je vodio predsjednik Grupacije Filip Knežević, uz učešće potpredsjednika Miloša Lalevića i sekretarke Sanje Marković.
Lalević je na početku ukazao da se priređivači, bez obzira na razlike među operatorima, suočavaju sa gotovo identičnim izazovima.
„Situacija je u velikoj mjeri ujednačena i obuhvata različite oblike regulatornih ograničenja, uključujući lokalne zabrane poslovanja u manjim sredinama, ali i konstantno povećanje fiskalnog opterećenja i izmjene propisa koje se donose u kratkim rokovima“, kazao je Lalević.
On je posebno naglasio da učestale izmjene zakona i poreskih pravila, bez dovoljno koordinacije sa privredom, stvaraju osjećaj pravne nesigurnosti i otežavaju dugoročno planiranje poslovanja.
Jedan od ključnih problema, kako je istaknuto, odnosi se na izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojim se predviđa uvođenje jedinstvene poreske stope od 12 odsto na sve dobitke od igara na sreću. Podsjećeno je da je do sada važio diferencirani sistem – neoporezivi dio do 50 eura, zatim stopa od 10 odsto za dobitke do 1.500 eura i 15 odsto za veće iznose.
Privrednici su ocijenili da je novi model uveden bez javne rasprave i konsultacija sa industrijom.
„Ovakav pristup u procesu donošenja zakona koji direktno utiču i na građane i na poslovanje priređivača je problematičan i neprihvatljiv“, poručeno je sa sjednice.
Prema navodima učesnika, predstavnici Ministarstva finansija obrazložili su da javna rasprava nije organizovana jer je procijenjeno da za tim nema potrebe, ali su istovremeno iskazali spremnost da dodatno razmotre predloge privrede.
Ipak, priređivači upozoravaju na praksu da se stavovi iznijeti na sastancima često ne reflektuju u konačnim rješenjima.
„U praksi se dešava da se određeni stavovi iznesu tokom sastanaka, ali da kasnije ne budu uvaženi, što dodatno doprinosi nepovjerenju u proces“, istaknuto je.
Značajan dio rasprave odnosio se i na tehničke i regulatorne nedoumice u postojećim i predloženim pravilnicima Zakona o igrama na sreću. Posebno je problematizovana definicija kladioničarskih igara, za koju je navedeno da je preuzeta iz drugih zakonodavstava bez adekvatnog prilagođavanja domaćem sistemu.
Kako su naveli, to stvara poteškoće u primjeni, naročito u segmentima kao što su „cash out“ opcije i odloženi sportski ishodi. Ukazano je i na tehničke greške u pravilnicima, kao i na to da primjedbe privrede nijesu u značajnoj mjeri uvažene.
Dodatnu zabrinutost izaziva i praksa inspekcijskih organa i lokalnih komunalnih službi, posebno u vezi sa spoljašnjim obilježavanjem objekata i svjetlosnom reklamom.
„Ponovo se izriču kazne za iste objekte, bez jasnih i ujednačenih kriterijuma postupanja“, naglašeno je.
Tokom sjednice razmatran je i prelazni period za implementaciju novog Zakona o igrama na sreću, odnosno produženje roka za usklađivanje sa 270 na 450 dana, čime se puna primjena zakona pomjera na 11. novembar.
Privrednici ističu da se time ne odlaže zakon, već produžava period prilagođavanja, ali upozoravaju na moguće operativne probleme.
„Ovakav model može dovesti do narušavanja konkurencije na tržištu i pravne nejednakosti među priređivačima, posebno ukoliko dio subjekata nastavi da posluje po starim, a dio po novim pravilima“, upozoreno je.
Zbog toga je, kako je zaključeno, neophodno obezbijediti jedinstvenu i istovremenu primjenu zakona za sve učesnike na tržištu.
Na kraju rasprave istaknuta je potreba za intenziviranjem institucionalne komunikacije preko Privredna komora Crne Gore, kao i formalno uključivanje predstavnika grupacije u rad relevantnih odbora. Najavljeno je i organizovanje novog sastanka sa predstavnicima Uprave za igre na sreću i Ministarstva finansija.
Privrednici su poručili da će nastaviti da dostavljaju inicijative i komentare, ali i da očekuju sistemski pristup koji će obezbijediti stabilniji i predvidljiviji regulatorni okvir.
Predsjednik Grupacije Filip Knežević osvrnuo se i na učešće Crne Gore u osnivanju Balkan Gaming Federation, ističući značaj regionalnog povezivanja industrije igara na sreću.
„Kroz ovu inicijativu otvara se prostor za koordinisano djelovanje sa zemljama regiona, posebno u borbi protiv nelegalnog tržišta, unapređenju regulatornog okvira i razmjeni dobrih praksi. Takođe, kroz ovakav vid saradnje doprinijeće se snažnijem zastupanju interesa industrije Crne Gore na međunarodnom nivou i njenom boljem pozicioniranju u okviru evropskih tokova“, naveo je Knežević.
Dodao je da je cilj ovakvog povezivanja stvaranje stabilnijeg i predvidljivijeg poslovnog ambijenta.
„To je u interesu i privrede i državnog budžeta Crne Gore“, poručio je on.
Kako je pojasnio, Balkan Gaming Federation trenutno okuplja strukovne organizacije iz Bugarske, Sjeverne Makedonije, Rumunije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, čime se formira jedinstvena regionalna platforma.
Posebno je naglasio da dodatnu vrijednost predstavlja činjenica da su četiri od sedam članica već dio EUROMAT, što otvara mogućnost da se Federacija u budućnosti pozicionira kao relevantan partner i na evropskom nivou.
„Federacija je trenutno u početnoj fazi razvoja, a naredni sastanak zakazan je za 26. maj, kada će biti definisani dalji pravci njenog djelovanja i organizacionog razvoja“, zaključio je Knežević.
