Preko 100 ključnih pravosudnih aktera iz regiona i šire, uključujući predsjednicu i sudije/kinje Evropskog suda za ljudska prava, predsjednike/ce i sudije/kinje regionalnih pravosudnih i drugih državnih institucija, akademike i nevladine organizacije, okupiće se sjutra u Beogradu povodom drugog regionalnog pravosudnog foruma „Rodna ravnopravnost i Zapadni Balkan“ koji organizuje AIRE Centar, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, a u saradnji sa Poverenikom za zaštitu ravnopravnosti u Srbiji i nevladinom organizacijom FemPlatz.
Na Forumu, kako stoji u najavi, će se razmatrati i trenutno stanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori. Pitanje rodno zasnovane diskriminacije i nasilja isprepliće se sa čitavim nizom faktora koji pokazuju kako su institucionalni, ali i društveni odgovori i dalje neadekvatni u ovoj zemlji.
“Žrtve rodno zasnovanog nasilja se odlučuju da ne prijave nasilje, jer mnogi od žrtava osjećaju da nemaju drugog izbora nego da trpe rodno zasnovano nasilje iz različitih razloga, uključujući finansijsku zavisnost ili široko rasprostranjeno nepovjerenje prema radu institucija. Upravo ovdje se, u ovom nepovjerenju u rad institucija, vjerujem, i detektuje jedan od problema sa kojim se suočavamo u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i upravo na ovom polju pravosuđe može i mora dati svoj društveni doprinos”, pojasnila je sutkinja Popović.
“U Crnoj Gori, nažalost, kako je i ocijenjeno u poslednjem Izvještaju o napretku, rodno zasnovano nasilje, posebno nasilje u porodici, i dalje predstavlja ozbiljan i istrajan krivični, društveni i javnozdravstveni problem. Bilježi se i porast broja slučajeva od oko 20 odsto u odnosu na prethodne godine, te u odnosu na 2019. godinu, odnosno godinu prije pandemije, što je pokazatelj da su pandemija i izolacije rezultirali porastom nasilja u porodici”, pojasnila je Milenka Seka-Žižić, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore i predsjednica Upravnog odbora Udruženja žena sudija Crne Gore.
“Društveno nametnuti rodni stereotipi isprepleteni su sa svim segmentima javnog i privatnog života žena na Zapadnom Balkanu. Rodno zasnovano nasilje, nejednak pristup obrazovanju, diskriminacija na radnom mestu, nisko političko učešće i nejednakost kada je u pitanju vlasništvo nad imovinom samo su neki od štetnih simptoma i posledica duboko ukorenjene nejednakosti sa kojom se žene na ovim prostorima suočavaju u svakodnevnom životu. Zapadni Balkan je zaista napravio ključne početne korake u rešavanju ovih pitanja, usvajanjem međunarodnih ugovora i domaćih zakonskih okvira koji zabranjuju diskriminaciju i rodno zasnovano nasilje, ali se oni nedovoljno sprovode, zbog čega je uloga pravosuđa u tom pogledu ključna”, kazala je kazala je Biljana Braithwaite, direktorica programa za Zapadni Balkan AIRE centra.
