Istraživanje opredeljenja birača je sprovedeno na uzorku veličine 3628 ispitanika, u periodu od 29. do 31. marta 2022. godine.
Uzorak je reprezentativan za punoletnu populaciju Srbije bez Kosova i Metohije. U anketu, dakle, nisu uključeni građani s pravom glasa koji žive na Kosovu i Metohiji, kao ni oni koji žive u inostranstvu. Podaci su preuzeti sa sajta https://www.ipsos.com/sr-rs/izbori2022
Prikupljanje podataka obavljeno je kombinovanjem telefonske ankete (pri čemu su uključeni i fiksni i mobilni telefoni), sprovedene metodom slučajnog uzorka, i online ankete, sprovedene na uzorku ispitanika iz Ipsosovog online panela.
Telefonske ankete čine 77% uzorka, a online ankete 23%. Rezultati ankete odnose se na građane sa pravom glasa prisutne u Srbiji bez Kosova i Metohije.
Procena izlaznosti napravljena je na celom uzorku, dok su procene izbornih rezultata predsedničkih kandidata i lista na parlamentarnim izborima rađene na poduzorku opredeljenih ispitanika, odnosno onih ispitanika koji su u anketi rekli za koga će glasati. U procenu su uračunati i nevažeći listići, za koje je Ipsos, na osnovu rezultata parlamentarnih izbora 2014, 2016 i 2020. godine, postavio hipotezu da će ih biti 2.8%. Variranje udela nevažećih listića može uticati na konačne rezultate izbora.
Kako se radi o anketi sprovedenoj tri dana pre održavanja izbora, podaci predstavljaju procenu rezultata izbora agencije Ipsos Strategic Marketing.
Naručilac istraživanja je Srpska napredna stranka.
Izlaznost: Očekivana izlaznost iznosi 58.7%, odnosno očekuje se da bude u intervalu od 56.9% do 60.5% u odnosu na broj upisnih birača.
Parlamentarni izbori: Lista Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve ima veliku šansu da osvoji natpolovičnu većinu mandata u Narodnoj skupštini Republike Srbije, budući da tri dana pred izbore ima podršku 51.4% građana. Sledeća po snazi je lista Marinika Tepić – Ujedinjeni za pobedu sa 13.8%, a trećeplasirana lista Ivica Dačić – Premijer Srbije sa 8.5%. Očekuje se da cenzus pređu lista Moramo, lista Dr Miloš Jovanović – Nada za Srbiju i lista Milica Đurđević Stamenkovski – Srpska stranka Zavetnici. Šansu da pređu cenzus imaju još lista Suverenisti – Saša Radulović – Milan Stamatović – dr Jovana Stojković i lista Boško Obradović – Patriotski blok.
Osim njih, većina manjinskih lista koje se kandiduju na izborima, prema rezultatima istraživanja, imaće predstavnike u Narodnoj skupštini Republike Srbije (Tabela 1).
Predsednički izbori: Aleksandar Vučić bi, prema rezultatima ankete, kada se oduzmu nevažeći glasovi, osvojiio 60.1%, odnosno apsolutnu većinu glasova. Drugoplasirani je Zdravko Ponoš sa 16.4%, dok ostali predsednički kandidati imaju u procentima izraženu jednocifrenu podršku (Tabela 2).
Važna napomena: Postizborna istraživanja pokazuju da jedan broj glasača odlučuje za koga će glasati u poslednjih nekoliko dana pred izbore. Iz tog razloga, kao i zbog niske lojalnosti birača određenih stranaka, moguće je da u poslednjem trentuku dođe do prelivanja glasova unutar blokova sličnih stranka, što važi i za predsedničke izbore.
Detaljni prikaz rezultata ankete Ipsosa sprovedene tokom prethodna tri dana, u okviru koje su procenjeni rezultati predsedničkih i parlamentarnih izbora, prikazani su u tabeli 1 (parlamentarni izbori) i tabeli 2 (predsednički izbori).
Sve procene su date sa statističkim intervalima poverenja, koji, sa 95% sigurnosti, daju gornju i donju granicu u kojoj bi se kretali konačni izborni rezultati.


Djavo nikad nije bio omiljen u Srbiji pa ni danas,ovo je laz !
OĆE OĆE, NEK POKRADE AKO SMIJE. CRNI MU JE PETAK SVANUO.
ZAJEBUCNUO SE MALO BRITANSKI IPSOS
Vucicu pederu!
Crni Srbi, postenom cojeku ne preostaje nista bez da se seli vani
Autokratija se nastavlja. Za sada to i nije problem ali će biti u budućnosti. Republikanski sistem vlasti jeste smišljen a kako bi se dobila stabilna vlast kroz redovne smjene. Autoritarni sitemi zbog svoje neregularne i često nasilne smjene na vrhu proizvode strašne stresove i slomove društva. Uvjek je drmatično kada Velikog Vođu neki ambiciozni mladi Veliki Vođa smjenjuje i kada se vodi borba između nekoliko Mladih Lavova oko plijena koji ostaje za Starim Lavom. Obično tada ubiju mladunčad Staroga i onemoćalog Lava. Tu nikakve milosti nema. Dakle jasno je da su izbori neregularni zato što je svu medijsku pažnju imao Predsjednik Republike koji se i ne bira na Parlamentarnim odnosno Skupštinskim Izborima. Nanormalna je to situacija koja dovodi do mržnje među partijama jer svi shvataju da nisu imali isti tretman. Ta netrpsljivost u borbi za vlast na kriju će dovesti zaista do borbe i loma. Moguće je zbilja nakon izbornog dana da vidimo nasilje i borbe po ulicama pa i intervenciju policije. Ipak najveći problem će tek nastati godinama kasnije kada Veliki Vođa bude ostario i onemoćao a novi i ambiciozni političari budu bili željni vlasti. Nemilosrdno će napasti naslednike Velikog Vođe i nasiljem pribaviti vlast. Eto u tome je problem Autokratije. Nestabilnost koja nastaje nepostojanjem regularnog sistema smjene vlasti. Naravno, sada niko o tome ne misli a trebalo bi. Budućnost Države i Naroda zavisi od tog momenta u budućnosti