Politikolog iz Podgorice Milo Popović kaže da usvojena Strategija o proširenju „ne predstavlja ništa novo“, ali jeste politička poruka sa nivoa parlamentarne većine Evropskog parlamenta.
Razloge vidi kroz nove geopolitičke procese.
„Istaknuta je velika želja proširenja s obzirom na to da globalni igrači, poput Ruske Federacije ili NR Kine, iz perspektive Unije mogu na neki način ostvariti veći uticaj u ovom regionu, pa je stoga proces proširenja važan za EU kako bi dokazala da je potentan igrač, naročito u kontekstu kada su odnosi sa SAD narušeni. I to je u suštini sada jedan geopolitički proces“, naglašava Popović.
Ultimativni zahtjevi EU
U dokumentu Evropskog parlamenta kao ključan problem vidi zahtjev da države kandidati usaglase svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa zajedničkom spoljno-bezbjednosnom politikom EU.
„Vi na početku postavljate dosta tvrde, ultimativne uslove za države kandidate o najosjetljivijim pitanjima, a da pritom zanemarujete napredak u svim onim drugim važnim oblastima“, kaže Popović i navodi primjer Srbije za koju kaže da je u tehničkom smislu ispunila veliki broj zahtjeva u pristupnim pregovorima, ali se taj proces ipak ne završava, niti se otvaraju nova poglavlja.
„Čitav taj proces je usporen i blokiran jer spoljna politika Srbije trenutno nije stoprocentno usaglašena sa politikom EU. To jeste osjetljivo pitanje i narušava suverenitet država. Ako očekujete od neke države da se usaglasi sa vama, a da pritom ne učestvuje u donošenju i kreiranju zajedničke spoljne politike i pritom ne dajete nikakvu perspektivu za članstvo, onda su to i ultimativne pozicije.
To usaglašavanje spoljnih politika bi po logici stvari trebalo da bude posljednje, pred samo članstvo“, naglašava Popović.
S druge strane, dodaje, „geopolitički“ Crna Gora napreduje u procesu pristupanja EU zato što je usaglasila svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku.
„Međutim, nas ni u formalnom smislu niko nije pitao šta mislimo o tome“.
Tačka spoticanja: spoljna politika i bezbjednost
Ovaj analitičar kao ključan problem vidi način na koji će zemlje regiona Balkana, ali i druge države poput Moldavije, pristupiti Uniji.
„Mislim da bi bilo važno za nas da sačuvamo naša prava, prije svega u procesu odlučivanja po pitanju zajedničke spoljne i bezbjednosne politike. To bi bilo kao da ulazimo bez imena i prezimena, ako nas niko ništa o tome ne bi pitao, a pritom nam nametao određene odluke“, smatra Popović.
Dodaje da je problem što neki političari iz Brisela žele da novim članicama oduzmu pravo glasa i jednoglasnost po pitanju spoljne politike EU.
„Ako jedna Malta ima pravo da barem formalno bude pitana i uvažena po pitanju osjetljivih tema, ne vidim razlog zašto to pravilo ne bi važilo i za Crnu Goru, Srbiju i druge zemlje kandidate“, kaže Popović.
Još je nejasno, dodaje, i kako će proces proširenja biti kompletiran.
„Da li će se ići za sve kandidate na određeni status ekonomskog pridruživanja, a ne pristupanja u političkom smislu, ili će ipak neke države, kao Crna Gora ili Albanija, i politički pristupiti i postati punopravne članice za šta postoje realne mogućnosti, ali to onda otvara neka druga pitanja vezana za saradnju sa čitavim regionom“.
(RTS)
