Svi disciplinski postupci protiv pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) označeni su stepenom tajnosti, tako da javnost ne može da sazna da li je neki operativac interno kažnjen zbog, recimo, “postupanja sa službenim oružjem suprotno propisima kojima je uređeno držanje, nošenje i način postupanja sa službenim oružjem službenika Agencije” ili, kao u nedavnom slučaju V. Đ. koji pred podgoričkim Osnovnim sudom odgovara zbog nasilja u porodici.
“Vijesti” su, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, zatražile od ANB sve akte koji sadrže podatke i informacije o sudskim i disciplinskim postupcima vođenim protiv radnika Agencije za nacionalnu bezbjednost u periodu od 1. septembra 2020. godine do 1. aprila 2025. godine.
ANB je odbila takav zahtjev, a u obrazloženju se navodi da je Agencija u posjedu optužnih akata kojim su pokrenuti krivični postupci protiv pojedinih službenika Agencije i pratećih dokumenata.
“Pristup navedenoj dokumentaciji se odbija u skladu sa članom 14 stav 1 tačka 3 alineja 7 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kojim je propisano ograničenje pristupa informacijama u slučaju prevencije istrage i gonjenja izvršilaca krivičnih djela, radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na efikasnost vođenja postupka”, navodi se u odgovoru ANB.
U Agenciji ističu i da su izvršili test štetnosti objelodanjivanja informacija i utvrdili da bi se njihovim objelodanjivanjem “značajno ugrozio interes koji je od većeg značaja od interesa javnosti da zna tu informaciju, s obzirom da je utvrđeno da predmetni akti sadrži podatke čije objelodanjivanje bi moglo rezultirati negativnim posljedicama na krivične postupke koji su u toku”.
Istovremeno je utvrđeno da ne postoji preovladujući javni interes propisan članom 17 Zakona.
Agencija za nacionalnu bezbjednost, potvrđeno je, u posjedu je podataka i informacija koje se odnose na disciplinske postupke vođene protiv službenika Agencije u naznačenom periodu.
“Zahtjevom je tražena dokumentacija za koju je utvrđeno da je označena stepenom tajnosti i predstavlja sastavni dio Kadrovske evidencije Agencije, koja je u skladu sa članom 37a Zakona a ANB, rješenjem broj 250/19-10-6806/1 od 26. 12. 2019. godine, označena stepenom tajnosti “TAJNO”, kazali su u ANB.
U Agenciji ističu da, s obzirom da je Zakonom o slobodnom pristupu informacijama propisano da se odredbe navedenog zakona, između ostalog, ne primjenjuju na informacije za koje postoji obaveza čuvanja tajne, u skladu sa zakonom koji uređuje oblast tajnih podataka, zahtjev za pristup informacijama se odbija.
Ova tematika je ponovo ovih dana došla u žižu javnosti povodom slučaja operativca ANB V. Đ., koji pred podgoričkim Osnovnim sudom odgovara zbog nasilja u porodici, o čemu su “Vijesti” pisale.
Zvanično, iz ANB-a nijesu željeli da odgovore da li su protiv tog službenika pokrenuli disciplinski postupak, pozivajući se na stepen tajnosti tih podataka.
U odgovoru dostavljenom redakciji navodi se da su sproveli “interni postupak prikupljanja relevantnih podataka u odnosu na predmetnog službenika” i preduzeli određene aktivnosti, ne precizirajući o kakvim se aktivnostima radi.
Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije suspendovala svog operativca, rečeno je “Vijestima” nezvanično iz tajne policije, a to je potvrđeno u objašnjenju koje je Agencija uputila pravnoj zastupnici supruge operativca V. Đ. U njemu se navodi da on nije suspendovan jer, kako su naveli, njegovo prisustvo na poslu “ne šteti interesima Agencije za nacionalnu bezbjednost”.
U zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost se navodi da “pored težih disciplinskih prekršaja utvrđenih zakonom kojim se uređuje položaj državnih službenika i namještenika i zakonom kojim se uređuje položaj policijskih službenika, teži disciplinski prekršaj je ponašanje koje šteti ugledu Agencije; vršenje drugih poslova, odnosno djelatnosti bez prethodnog odobrenja direktora Agencije; postupanje sa službenim oružjem suprotno propisima kojima je uređeno držanje, nošenje i način postupanja sa službenim oružjem službenika Agencije i javno saopštavanje podataka o Agenciji ili iz djelokruga rada Agencije, bez prethodnog odobrenja direktora Agencije.
Disciplinska mjera za lakši disciplinski prekršaj je novčana kazna u iznosu do 15 odsto zarade isplaćene za mjesec u kojem je prekršaj počinjen, a za teži disciplinski prekršaj sljeduje prestanak radnog odnosa ili kazna od 20 do 30 odsto zarade.
Disciplinske mjere za disciplinske prekršaje, na predlog disciplinske komisije, izriče direktor Agencije, a u ovom postuku, kako se navodi u Zakonu, “javnost je isključena”.
Agencija je dužna da u godišnjem izvještaju koji dostavlja nadležnom radnom tijelu Skupštine koje vrši parlamentarnu kontrolu Agencije za nacionalnu bezbjednost u posebnom dijelu dostavi informacije o službenicima protiv kojih je vođen disciplinski postupak.
