Po hitnoj proceduri kreću na SPC: Vladajuća većina zakazala za 24. decembar raspravu o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti!

Vladajuća većina uvrstila je Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti za sjednicu Skupštine koja treba da se održi 24. decembra, saznaje Borba.

I pored negodovanja predstavnika Demokratskog fronta i Danijele Pavićević da se na silu ne gura ta tačka dnevnog reda za pomenutu sjednicu, ipak je većina odlučila da sprovede svoj naum.

Očekuje se da će rasprava po ovoj tačku trajati nekoliko dana.

Vlada Crne Gore je utvrdila tekst prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim je predviđeno da u državnom vlasništvu budu svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a bili su imovina Crne Gore prije 1918. godine.

Mitropolija Crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve (SPC) se protivila prvoj verziji zakona, navodeći da se njome otvara prostor za oduzimanje crkvene imovine.

Vlada je, nakon toga, zakon vratila na dodatne konsultacije, između ostalih, i s Venecijanskom komisijom.

„Riječ je izuzetno liberalnom zakonu, koji osigurava viši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon iz ove oblasti u našem okruženju. Utvrđeni predlog garantuje punu slobodu vjeroispovijesti svim vjernicima i ravnopravan položaj svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kao i punu slobodu uvjerenja svim onim građanima koji nisu vjernici“, kazali su u Vladi nakon sjednice u četvrtak u Podgorici.

Mitropolija crnogorsko primorska SPC je u međuvremenu pokrenula potpisivanje peticije o odbacivanju predloga Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji, kako tvrde u SPC, predstavlja ‘osnov za otimanje crkvene imovine od strane države’. SPC je najavila da će 21. decembra u Nikšiću održati takozvani narodni sabor kako bi „još jednom skrenuli pažnju domaćoj i stranoj javnosti na nepravdu kojoj su izloženi“.

Ističe se da predlog zakona utvrđuje imovinska prava države nad vjerskim objektima koji predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore, koja je kroz vjekove građena i sticana od javnih prihoda države.

Kako se pojašnjava, propisano je da će državna imovina biti svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice.

„Međutim, ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati. Svako sporenje u vezi vlasništva nad vjerskom imovinom bit će rješavano pred nadležnim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor, u skladu s važećim zakonima u Crnoj Gori“, tvrde u Vladi.