Tvorac zakona kretanja i gravitacije, poznati engleski fizičar, matematičar i astronom, Isak Njutn, je prije više od 300 godina predvideo šta će biti sa čovječanstvom, a njegova predikcija iz ove perspektive nije nimalo optimistična. Štaviše, toliko je mračna i zlokobna da će malo ko ostati ravnodušan na nju.
Koja je godina prelomna u istoriji čovječanstva
Njutn je vjerovao u biblijsku verziju apokalipse, a naročito u Boj na Armagedonu. Svoju teoriju smaka sveta naučnik je zasnovao upravo na biblijskim narativima i predvideo da će se on dogoditi 2060. godine. U poslednjem poglavlju Otkrivenja Jovanovog, Armagedon se opisuje kao poslednja bitka između dobra i zla, odnosno Boga i vladara sveta.
Koristeći matematičke analize, Njutn je tumačio istorijske događaje i biblijske datume, pridržavajući se principa „biblijski dan“ je jednak jednoj godini. Svoj fokus naučnik je stavio na period od 1.260 godina – u to vreme dolazilo je do napuštanja prave crkve i uspona „korumpiranih“ religija.
Detaljnijim proučavanjem on je zaključio da je ovo napuštanje formalno počelo 800. godine naše ere, kada je ujedno osnovano i Rimsko carstvo. I, kada se na 800. godinu (kada je ova faza počela) doda tih 1.260 godina (koliko bi ova faza trebalo da traje) – dolazimo do 2060. godine, koja je prelomna u istoriji čovječanstva.
Njutn je i sam bio veoma skeptičan po pitanju svog proročanstva
Iako je svoje prognoze naučnik utemeljio na matematičkim proračunima, on je i dalje bio krajnje skeptičan po pitanju dobijenih rezultata. Njutn je vjerovao da netačne procjene mogu umnogome naštetiti Bibliji i potpuno obesmisliti sva sveta učenja, naglašavajući da bi paušalno datim proročanstvima trebalo stati na put.
„Ne navodim ovo samo kako bih tvrdio kada će doći kraj, već da bih nekako zaustavio sve neosnovane pretpostavke onih koji stalno predviđaju smak svijeta, a potom, kada do njega ne dođe, dovode u pitanje istinitost svetih proročanstava“, naveo je cijenjeni naučnik u jednom od svojih zapisa, piše Dejli Mejl.
Da li to znači da se i njegovo proročanstvo o smaku svijeta ne može shvatiti ozbiljno? Na neki način ne može, jer se i sam matematičar od njega ogradio. Međutim, njemu se to ne može uzeti za zlo: Njutn nije bio naučnik u modernom smislu tog pojma. On je bio prirodni filozof kojie se trudio da otkrije Božju istinu“, naveo je istoričar Stivern Snoblen.
