Patrijarh srpski Porfirije primio je u Patrijaršijskoj rezidenciji u Beogradu lidere Demokratskog fronta Andriju Mandića i Milana Kneževića.
Izrazivši dobrodošlicu gostima, Patrijarh je istakao da Crkva visoko cijeni njihovu ličnu, kao i žrtvu koju su njihovi bližnji, zajedno sa vascijelim našim vjernim narodom i drugima koji su se protivili bezakonju, podnijeli u borbi protiv nepravednog i diskriminatorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
„Otpor našeg naroda pokušaju otimanja svetinja i druge crkvene imovine, stopio se sa borbom za očuvanje identiteta, pravoslavne vere, srpskog narodnog imena i kulture. Sve što je naš narod tih meseci u Crnoj Gori, predvođen Crkvom, činio zadivljujuće je“, naveo je patrijarh.
Gosti su čestitali Porfiriju na izboru na tron poglavara Srpske Pravoslavne Crkve i izrazili zadovoljstvo što sada kao Patrijarh, a i ranije kao mitropolit zagrebačko-ljubljanski u javnim obraćanjima uvijek upućuje podršku i izražava brigu za položaj srpskog pravoslavnog naroda u Crnoj Gori.
Patrijarhu su posebno zahvalili na upoznavanju javnosti sa ključnom i po svemu istorijskom ulogom koju su blaženopočivši patrijarh Irinej i mitropolit Amfilohije, zajedno sa drugim srpskim episkopima imali pri pokretanju hrišćanskog narodnog otpora i, na poslijetku, mirnom razrešenju antagonizama koji su bili posledica nametanja nepravednog zakona.
Srpski prvojerarh je naglasio da isticanje te pomalo zanemarene uloge njegovog blaženopočivšeg prethodnika u mirnom i povoljnom razriješenju krize vidi kao sopstvenu obavezu, posebno imajući u vidu da je sa patrijarhom Irinejem vodio duge razgovore o položaju Srpske Crkve i srpskog naroda, kako na Kosovu i Metohiji, tako i u Crnoj Gori, i da po tim pitanjima, u svemu nasleđuje stav koji je Crkva kroz Sabor i Sinod već utvrdila.
Lideri Demokratskog fronta su obavijestili Patrijarha o riješenosti koalicije koju predstavljaju da poslije zadovoljavajućih izmena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, preduzmu dalje političke i zakonodavne aktivnosti koje će, u skladu sa evropskom, ali i dobrom praksom u Srbiji, još preciznije utvrditi značaj i ulogu Srpske Pravoslavne Crkve u savremenom crnogorskom društvu, ne zanemarujući ni malo ravnopravan položaj drugih tradicionalnih Crkava i verskih zajednica.
Sagovornici su se saglasili da je slobodno izjašnjavanje na predstojećem popisu stanovnika u Crnoj Gori od najvitalnijeg značaja i za Srpsku Pravoslavnu Crkvu i za državu, izrazivši uvjerenje da će se taj važan događaj, prvi put poslije Drugog svjetskog rata, odvijati u demokratskoj atmosferi.
