„Pa kako to dečki“: Hrvatska obilježila godišnjicu proboja jasenovačkih logoraša, zašto brane Crnoj Gori da isto to obilježi?

Kolonom sjećanja i prigodnim programom u Jasenovcu je danas obilježena 81. godišnjica proboja logoraša iz tog ustaškog koncentracionog logora iz Drugog svjetskog rata. Na komemoraciji pod nazivom „Sjećanje za budućnost“, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, bili su predsjednik Sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković, dok je u ime predsjednika Zorana Milanovića bio šef njegovog kabineta Orsat Miljenić. Komemorativnom skupu u Jasenovcu prisustvovalo je više ministara, među ostalim, spoljnih poslova Gordan Grlić Radman, unutrašnjih poslova Davor Božinović i kulture Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, predstavnici naroda žrtava, antifašista, preživjeli logoraši, predstavnici diplomatskog kora i političkih stranaka, prenijeli su danas regionalni mediji.

I ovo bi sve bilo potpuno normalno saopštenje da ne postoji ogromna politička pozadina iza toga. Naime, zvanični Zagreb, kako njihovi funkcioneri uvijek i ističu, dostojanstveno obilježavaju sjećanje na jasenovački ustaško-nacistički logor međutim, postoje brojni društveno politički faktori koji promovišu upravo onu ideologiju koja je dovela do stravičnih zločina u pomenutom logoru. Pored toga, hrvatski zvaničnici su itekako glasni u protivljenju činjenici da i Crna Gora obilježava i sjeća se jasenovačkih novomučenika.

Da stvar bude još gora, zvanična spoljna politika Republike Hrvatske prema Crnoj Gori u poslednje 3 godine opasno se zaoštrila nakon što je parlamentarna većina predvođena predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem izglasala Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mathauzen. To je izazvalo ogroman revolt u Hrvatskoj, opozicija u Crnoj Gori je to ocijenila kao neprijateljski akt prema Republici Hrvatskoj, uoči donošenja Rezolucije došlo je do slanja protestne note, a nakon usvajanja Zagreb je personama non grata proglasio trojicu političara – Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića.

Od tog momenta kreću veliki pritisci na Crnu Goru kao i blokiranje jednog poglavlja na EU putu. Od tad je Zagreb otpočeo kampanju pritiska i ucjena na Crnu Goru a gdje traže obeštećenje morinjskih zarobljenika (logor u kom niko nije ubijen a gdje je postavljena sramna ploča koja govori o tzv. velikosrpskoj agresiji), izbjegavaju da uopšte i pomenu Loru a gdje je zastrašujućim metodama ubijen 21 pripadnik nikšićko-šavničke odnosno barske grupe, i dalje potražuju brod Jadran govoreći da je to hrvatsko vlasništvo, pominju Prevlaku, kao i brojne druge stvari…

Iste te pritiske smo mogli vidjeti i od strane zvaničnog Zagreba a gdje su se ponovo pobunili zato što Crna Gora obilježava ovaj datum. Tako se javio jedan od glasnogovornika zagrebačke politike koji ne može da prežali pad DPS-a sa vlasti, Tomislav Sokol, a oglasio se i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman osuđujući sjećanje na jasenovačke žrtve od strane države Crne Gore.

„Ti politički krugovi djeluju u interesu svojih politika, ne pokazuju pijetet prema žrtvama, a ovim činom koji najavljuju koriste tu temu kako bi produbili političke podjele i zaoštrili odnose izmeđuu Crne Gore i Hrvatske. To je politika koja ne gradi mostove nego kopa rovove“, rekao je Radman.

On je dodao da taj čin ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa.

Međutim, u intervjuu Javnom servisu predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da je iznenađen ovakvom konstatacijom hrvatskog šefa diplomatije.

“Zato što će i hrvatski političari 22. april takođe obilježiti tako što će otići u Jasenovac i odraditi nešto slično. Evo i prošle godine je tak ministar spoljnih poslova bio u Jasenovcu i tadašnji premijer Plenković je rekao da se distancira i osuđuje ustaški režim. Mi svake godine prisustvijemo obilježavanju na stratištu u Gradini, riječi u Hrvatskoj niko nije progovoriio zbog toga, a sada u Crnoj Gori koja ima usvojenu rezoluciju zbog toga imamo dosta čudne reakcije”, rekao je on.

Ističe da ne žele ni sa kim loše odnose.

“Crna Gora je suverena država koja donosi svoje odluke… Ne mislim da ovo utiče na naše evropske integracije, mi nikoga nijesmo povrijedili. Ovo je duboko evropski – borba protiv fašizma, kultura sjećanja na hiljade i hiljade žrtava”, rekao je Mandić.

Ono što je još zanimljivo jeste i činjenica da su na današnjem polaganju vijenaca zajedno sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem došli i predstavnici jevrejske zajednice, još jedne grupe koja je masovno postradala u Jasenovcu, kao i širom Evrope tokom Drugog svjetskog rata.

Jevrejska zajednica je prije dvije godine odbila da bude dio zvanične državne komemoracije u Republici Hrvatskoj.

Kako je izgledao program

Kod spomenika „Cvijet“ izveden je prigodni program u sklopu kojeg su pročitana neka od svjedočanstava logoraša. Program su vodili studenti zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti, dok su molitve predvodili predstavnici pravoslavne, katoličke, jevrejske i islamske zajednice.

Posljednjih desetak godina bilo je i puno neslaganja oko komemoracije i njenog održavanja, pa se u Jasenovac odlazilo u više kolona.

Nekoliko godina predstavnici naroda žrtava i antifašisti odvojeno su išli u Jasenovac, a prije dvije godine to je učinila je jevrejska zajednica koja je odbila da bude dio zvanične državne komemoracije.

Oni su tada vijence položili odvojeno, kao i predstavnici opozicionih stranaka Možemo i Socijaldemokratske partije. Glavni razlog bojkota bilo je nezadovoljstvo zbog izostanka izričite zabrane ustaškog pozdrava „Za dom spremni“.

Komemoracija u Jasenovcu posvećena je proboju 600 preostalih logoraša Jasenovca 22. aprila 1945, od kojih je preživjelo njih oko 100.

Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u zločinačkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata antifašista i drugih, u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH.

U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.

Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac prikupila je imena 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka.