Mnoga srpska imena su nam u amanet ostavljena za vrijeme okupacije Osmanlija i imaju određeno značenje – kog nismo svjesni, a nismo ni svjesni njihovog porijekla.
Stotine i stotine riječi koje svakodnevno koristimo vode poreklo iz turskog jezika, što i ne čudi jer smo skoro pet vjekova proveli pod njihovom vlašću pa su se i brojni običaji, ali i imena i prezimena do dan danas zadržala u Srbiji i uopšteno na Balkanu, a za koja pogrešno verujemo da su srpskog porijekla.
Mirjana Teodosijević, univerzitetski profesor turskog jezika i književnosti, i autorka nekoliko turskih rječnika, za „Sandžak.rs“ navela je neka vrlo popularna prezimena u Srbiji i okruženju za koja nismo znali da u osnovi imaju tursko porijeklo i značenje, iako su pojedina prilagođena našoj tradiciji dodavanjem sufiksa -ić.
„Sigurno i vi poznajete nekoga čije je prezime izvedeno od turcizma“, pitala je čitaoce profesorka Teodosijević, pa nabrojala određena i objasnila šta znače u prevodu:
- Abrašević (čovek pegavog lica)
- Amidžić (stric)
- Barjaktarević ili Bajraktarević (zastavnik)
- Borozan (trubač)
- Bulut (oblak)
- Vermezović (koji ne daje)
- Delibašić (najbolji junak, zapovjednik odreda delija)
- Delić (junak; stražar kod vezira i paša)
- Dizdarević (upravnik tvrđave)
- Dunđerski (stolar i zidar)
- Jaramaz (nepristojan, nestašan; koji ne vrijedi)
- Karakašević (crnih obrva)
- Karadžić (crnomanjast)
- Lagumdžija (miner)
- Malbašić (starješina mahale ili sela)
- Mutavdžić (zanatlija koji pravi prostirke i pokrovce od kozje dlake)
- Subašić (nadzornik imanja ili gradski nadzornik, „gradski menadžer“)
- Peškir (ubrus)
- Terzić (krojač)
- Topalović (hroma osoba)
- Tufegdžić (puškar)
- Uzunmirković (visoki Mirko)
- Šebek (pavijan; ružan i drzak čovjek)
- Šišmanović (debeo)
Profesorka je na kraju naglasila da, ukoliko nam se učini da se određena riječ danas na turskom kaže drugačije, treba da imamo svijest da se jezik mijenjao tokom vjekova, te da su mnoge riječi, isto kao i u srpskom, danas arhaizmi koji se ne koriste u modernom govoru.
„Sa turcizmima se ne treba igrati. Ako znate turcizme ne znači da ćete moći da vodite čak i najjednostavniji razgovor na turskom. Ako idete u Tursku treba da imate u vidu da su mnogi naši turcizmi u turskom arhaizmi i da se više ne koriste u savremenom jeziku“, objasnila je profesorka Teodosijević.
(Sandžak.rs)
