Organizacije za ljudska prava iz Hrvatske i Crne Gore pozvale Grlića Radmana: Procesuirati sve ratne zločine – uključujući i Loru!

Organizacije za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcija za ljudska prava iz Podgorice pozvale su ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gorana Grlića Radmana da, tokom učešća na 2BS Forumu u Budvi, 3. i 4. oktobra, iskoristi priliku da se založi za procesuiranje svih ratnih zločina, uključujući i onih počinjenih u Lori.

Kažu da, iako je procesuiranje ratnih zločina u nadležnosti pravosuđa, „znamo koliko zavisi i od političke volje“. Takav stav, ističu NVO, poslao bi snažnu poruku javnosti u Crnoj Gori i Hrvatskoj da svi zločini moraju biti procesuirani i da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena.

„Pravosnažnim presudama u Hrvatskoj utvrđeno je da su pripadnici 72. bojne Vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike, dovedene u Loru bez ikakvog pravnog osnova, ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do usmrćenja nekih od njih. Ipak, do danas nisu istraženi niti presuđeni svi zločini počinjeni u tom logoru. Županijsko državno odvjetništvo Split (ŽDOS) već 18 godina, od 2007, istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore, koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar Lora u Splitu. Radi se o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske. Oni su, kao ratni zarobljenici, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, morali biti zaštićeni od mučenja i ubistava: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić“, podsjeća se u saopštenju.

Ukazuju i da još uvijek nije poznato ni da li je ŽDOS istragu proširio i na slučaj mučenja crnogorskog državljanina Veselina Bojovića, koji je zbog torture preživljene u Lori prvi put saslušan pred nadležnim organima 2012. godine, a potom i 2025. pred Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore, po zamolnicama ŽDOS-a.

„Iz medija smo saznali da ministar Grlić Radman planira da posjeti mjesto stradanja u Morinju. Pozdravljamo što će ministar sa svojim crnogorskim domaćinima položiti cvijeće kod spomenika žrtvama ratnog zločina nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima sa dubrovačkog područja, koje su počinili bivši pripadnici JNA u Morinju. Podsjećamo da je u Crnoj Gori pravosnažno utvrđeno da je u logoru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život, te da su četvorica pripadnika JNA osuđena na zatvorske kazne zbog fizičkog i psihičkog zlostavljanja zatvorenika“, dodaju NVO.

Kazali su da, kao što Crna Gora „mora nastaviti da se suočava sa zločinima u Morinju i na dubrovačkom ratištu“, tako i Hrvatska „ima obavezu da napokon u potpunosti prizna zločine počinjene u Lori i obezbijedi pravdu za sve žrtve“.

Poručuju da težina jednog zločina ne može biti izgovor za relativizaciju niti za umanjivanje patnje žrtava drugog, a da se „samo priznavanjem obje strane istine može stvoriti prostor za zajednički pijetet“. „Pitamo se, stoga, kada će biti stvoreni uslovi da se žrtvama zločina u Lori iskaže jednako dostojanstvo kao i žrtvama Morinja“.

Rekli su da istovremeno zabrinjava što se povodom najavljenog obilježavanja u Morinju pojavljuju pozivi na proteste.

„Organizacija Miholjski zbor je pozvala građane da se ‘odlučno i istrajno usprotive’ posjeti ministra Radmana i poručila da ne treba dozvoliti da ‘ljudski škart gazi obraz Boke i Crne Gore’, niti da se u ‘Morinju glorifikuju lažne žrtve’. Takva retorika, kojom se vrijeđaju i ponižavaju žrtve ratnih zločina i potpiruje neprijateljstvo, opasna je i neprihvatljiva. Posebno osuđujemo i uvrede upućene ministru Radmanu, jer one ugrožavaju dijalog i šalju poruku netolerancije. Pijetet prema žrtvama jedne etničke pripadnosti nikada ne smije biti prepreka da se iskaže pijetet i prema drugima – samo priznavanjem svih žrtava i svih zločina moguće je graditi mirne i dobrosusjedske odnose, zasnovane na vladavini prava“, piše u saopštenju.

(Vijesti)