Vlada Crne Gore odbila je incijativu specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića za pokretanje ocjena ustavnosti članova Zakona o državnom tužilaštvu. Prema njihovom mišljenju, u Zakonu koji je izglasan u parlamentu u maju, nema ništa sporno, a Katnićeve primjedbe su neosnovane.
Katnić je u inicijativi naveo da nijesu ustavne odredbe člana 48 stav 4 Zakona o Državnom tužilaštvu, kojom je propisano da za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca može biti određeno lice koje ispunjava uslove da se vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca određuje na period od šest mjeseci, kao i stava šest navedenog zakona kojim je propisano da se u slučaju da u roku iz stava 5 ovog člana ne bude izabran vrhovni državni tužilac, isto lice može još jednom biti određeno za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca na period od šest mjeseci.
Takođe, naveo je da je neustavna odredba člana 103 kojom je propisano da državnom tužiocu prestaje funkcija kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, kao i člana 184 navedenog zakona kojom je propisano da će Tužilački savjet izabran u skladu sa ovim zakonom na prvoj konstitutivnoj sjednici konstatovati prestanak dužnosti vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca koji je određen prije stupanja na snagu ovog zakona, odnosno prije održavanja konstitutivne sjednice i odrediti vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca.
Katnić, u inicijativi navodi, da je nejasno koji su razlozi opredijelili zakonodavca za donošenje odredbi predmetnog Zakona po kojima bi poziciju vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca do izbora novog Vrhovnog državnog tužioca moglo da obavlja lice koje nije državni tužilac, koje nikad nije radilo u pravosuđu ili koje nema položen pravosudni ispit, za razliku od prethodnog zakonskog rješenja po kojem je za vršioca dužnosti isključivo mogao biti imenovan jedan od državnih tužilaca u Vrhovnom državnom tužilaštvu.
– Takođe u Inicijativi je naveo da se efikasno funkcionisanje tužilačke organizacije do uspostavljanja redovnog mandata novog Vrhovnog državnog tužioca može obezbijediti isključivo imenovanjem nekog od državnih tužilaca iz samog Vrhovnog državnog tužilaštva.
U konkretnom slučaju naveo je da je prethodna zakonska formulacija da državnom tužiocu prestaje funkcija kad ispuni uslove za starosnu penziju zamijenjena formulacijom da državnom tužiocu prestaje funkcija kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
Time je, navodi on, potpuno neosnovano pravo pojedinca na starosnu penziju pretvoreno u obavezu i na taj način ga stavlja u nepovoljniji položaj, što u krajnjem utiče i na visinu penzije.
– Takođe, smatra da su norme Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje se odnose na prestanak radnog odnosa po sili zakona u koliziji sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i Zakonom o radu pa tako državnom službeniku prestaje radni odnos po sili zakona kad navrši 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja – dodaje on u Inicijativi
Katnić ističe da se ovakvim zakonskim rješenjem neosnovano prekida kontinuitet rada vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca, te da se uz sprovedenu liberalizaciju izbora članova Tužilačkog savjeta, ovim odredbama otvara prostor za manipulacije kroz potencijalno višekratno imenovanje politički podobne figure van pravosuđa za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca.
Time se, uvjerava on, ugrožava ustavna kategorija samostalnosti i nezavisnosti Državnog tužilaštva.
Smatra da trenutni vršilac dužnosti treba da nastavi da obavlja ovu funkciju do izbora Vrhovnog državnog tužioca od strane Skupštine Crne Gore. U konačnom se poziva na mišljenje Venecijanske komisije od 10. maja 2021. godine u kojem je istaknuto da postoje jaki argumenti za izbor vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca iz reda postojećih najviših tužilaca.
Vlada: U Zakonu o Državnom tužilaštvu nema ništa sporno
Sa druge strane Vlada je ocijenila da isto lice može da bude birano za Vrhovnog državnog tužioca najviše dva puta.
Kako su naglasili, u slučaju da u roku ne bude izabran vrhovni državni tužilac, isto lice može još jednom biti određeno za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, na period od šest mjeseci.
– Funkcija državnog tužioca može prestati istekom mandata, ostavkom, kad se ispune uslovi za penziju i predstankom državljanstva. Tužilački savjet izabran u skladu sa ovim zakonom će na prvoj konstitutivnoj sjednici konstatovati prestanak dužnosti vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca koji je određen prije stupanja na snagu ovog zakona, odnosno prije održavanja konstitutivne sjednice i odrediti vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca – navodi se u mišljenju Vlade koje potpisuje premijer Zdravko Krivokapić.
Podsjećaju i da je, novim Zakonom o državnom tužilaštvu, koji je u maju donešen u parlamentu, izmijenjeno prethodno rješenje koje je propisivalo da vršilac dužnosti može biti samo neko iz reda tužilaca u Vrhovnom državnom tužilaštvu, pa se na ovaj način omogućava obezbjeđivanje većeg broja potencijalnih kandidata, uz zadržavanje visokih kriterijuma stručnosti.
– Takođe, obezbjeđuje se nesmetan rad Državnog tužilaštva do izbora novog Vrhovnog državnog tužioca, uz ograničavanje trajanja mandata vršioca dužnosti na 12 mjeseci, čime se sprječava moguće zaobilaženje ustavnih odredbi koje uređuju izbor Vrhovnog državnog tužioca. U odnosu na osporene odredbe člana 103 stav 1 tačka 3 Zakona, treba istaći da je cilj izmjene da se pitanje prestanka tužilačke funkcije zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju pravno normira na istovjetan način kao što je Ustavom Crne Gore uređeno pitanje prestanka sudijske funkcije u istovjetnoj pravnoj situaciji. Iako je postojeća norma u suštinskom smislu ista, zbog normativne kohezije bilo je potrebno uskladiti ove dvije norme, a istovremeno radi jasnog izjednačavanja statusa sudija i državnih tužilaca u ovom smislu – dodaju se.
Naime, kako navode u mišljenju Vlade, odredbom Zakona o Državnom tužilaštvu se ne propisuje starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju, već samo precizira jedan od razloga za prestanak tužilačke funkcije koji je bio predmet i prethodnog zakonskog rješenja.
– Obzirom da su uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju propisani Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, odredbe člana 103 Zakona o Državnom tužilaštvu nijesu ni u kom smislu diskriminatorne i u skladu su sa odredbama Ustava Crne Gore – zaključuje s u mišljenju.
