Od prodaje do prisluškivanja: Telenovela „Junajted grupe“ i Dragana Šolaka

Kada je „Junajted grupa“ zimus prodala SBB, Eon TV i sportska prava svojim konkurentima – Etisalat grupi i „Telekomu“, unaprijed se znalo da to neće biti uobičajeni trgovački manevar na koji se njihov većinski vlasnik, investicioni fond BC Partners, spremao nekoliko godina unazad.

Ali teško da bi i mašta reditelja latinoameričkih sapunica mogla da ispiše ono što je uslijedilo. U sudaru novog menadžmenta „Junajted grupe“ s jedne strane i bivšeg rukovodstva oličenog u Draganu Šolaku i medijima N1 i Nova S s druge strane, vidjeli smo više od onoga što nude sapunice: tužbe, apele Briselu, pismo Ursuli fon der Lajen, prisluškivane razgovore, optužbe, tužbe i jednu presudu.

Čuvari selektivnih medijskih sloboda: Kako je izgubljena bitka s one strane kabla

„Prva pobjeda Dragana Šolaka na suđenju sa ‘Junajted grupom’“, glasi naslov vijesti koju su objavili N1 i „Blumberg“, uz objašnjenje da je BC Partners pristao da mu, prema odluci britanskog suda, isplati osporeni bonus od 250 miliona eura.

A isplata bi, pišu, mogla da nagovijesti „otopljavanje dugotrajnog sukoba između Šolaka i londonskog investicionog fonda“, započetog malo nakon što su SBB prodali za 825 miliona eura, a Eon TV Internešnel i njegova prava na sportsko emitovanje za 652 miliona eura.

Pare odnose – kvare

Na početku je djelovalo da su svi zadovoljni – zaposleni na televizijama N1 i Nova S uvjeravali su ljude da nije na djelu rasparčavanje koje će neminovno dovesti do promjena ili, ne daj Bože, gašenja medija koji posluju u okviru „Junajted grupe“. Garant opstanka, prije svega televizija N1 i Nove S, vidjeli su u Draganu Šolaku.

„Mediji su ostali. Dragan Šolak je birao da zaštiti ono što je ovom društvu potrebno, a ne nikako da to proda. Biznis je žrtvovan da bi se sačuvalo ono što je bitno za ovo društvo“, istakao je izvršni urednik N1 Adam Santovac gostujući na Novoj TV.

Proboj na SBB front: Zašto se TV Informer odrekao gradske dozvole?

Ono što je obznanjeno u februaru, završeno je u aprilu – prodati dijelovi kompanije prešli su u ruke novih vlasnika. Na televizijama „Junajted grupe“ vladala je nervoza zato što ih novi vlasnik SBB-a – „Jetel“ – nije uvrstio u svoju kablovsku ponudu i negodovanje što su se istovremeno televizije Informer, Njuzmaks, Juronjuz, Kurir, Blic i Tanjug probile na SBB front i tako obezbijedile vidljivost svog programa gotovo u cijeloj zemlji.

A onda je u junu uslijedio hladan tuš – BC Partners je razriješio osnivača i člana Savjetodavnog odbora Dragana Šolaka i izvršnu direktoricu Viktoriju Boklag, a na njihova mjesta doveo tandem – Sten Miler i Libor Vončina. Dok im se predsjedavajući investicionog fonda Nikos Statopulos bog zna kako zahvaljivao na dosadašnjoj saradnji, sajt Law360, specijalizovan za pravne vijesti, otkrio je da rastanak i nije prošao baš tako prijateljski: Šolak je dvije nedjelje prije smjene tužio BC Partners, tvrdeći da su odbili da mu isplate bonus od 200 miliona eura koji je dogovoren prilikom prodaje firmi u Srbiji.

Druže Šolak, mi ti se kunemo

Da postoji raskorak između upravljačke strukture i manjinskog vlasnika iz Srbije izgleda da je bila novost i za urednike medija koji se nalaze pod krovom „Junajted grupe“, pa su svoj apel da se „sačuva nezavisno novinarstvo“ poslali na adrese predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, poslanika EP, Evropske federacije novinara, Reportera bez granica, njujorškog Komiteta za zaštitu novinara…

„Od samog početka, gospodin Šolak je bio dosljedan i principijelan zagovornik nezavisnog novinarstva na Balkanu. U ambijentu stalnih i koordinisanih napada režima sa autoritarnim tendencijama, naročito u Srbiji, gospodin Šolak je pružao nepokolebljivu podršku i zaštitu uređivačke nezavisnosti, čak i pod ogromnim političkim i ekonomskim pritiscima. Bilo koji drugi biznismen bi vjerovatno podlegao takvim neprekidnim napadima (…) Ali gospodin Šolak je vjerovao u našu misiju…“, stoji u pismu koje potpisuju programski direktor N1 iz Srbije Igor Božić i njegove kolege iz Hrvatske, BiH i Slovenije.

Izgleda da su pisma bila uzaludna – početkom avgusta uslijedila je prva visoko-kadrovska promjena u Srbiji: „Junajted grupa“ je dobila novog direktora Vladicu Tintora. Nekada prvi čovjek RATEL-a sa advokatom i potvrdom iz Agencije za privredne registre, u kojoj je upisan kao direktor, ušetao je u beogradske prostorije JG na zaprepašćenje zaposlenih.

Dva direktora, OCCRP i smjena Aleksandre Subotić

Ispostavilo se, međutim, da su kadrovske promjene bile tek prolog – pravi zaplet počeo je kada su Centar za istraživanje korupcije i organizovanog kriminala (OCCRP), poznat po selektivnom objavljivanju dokumenata, i KRIK pustili u javnost snimak dijela razgovora između novog generalnog direktora JG Stena Milera i prvog čovjeka „Telekoma“ Vladimira Lučića. U onim dijelovima razgovora koje su javnosti učinili dostupnim tvrde da je ovaj moćan dvojac kovao zavjeru o smjeni ključne figure Šolakovog menadžerskog tima u Srbiji – Aleksandre Subotić. I to po nalogu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

„Dakle, predsjednik je tražio od Nikosa (direktora BS Partnersa) da brzo zamijeni samo Aleksandru Subotić, ne direktore bilo koga u N1 ili Novoj S. Bio je svjestan da je sada teško promijeniti direktora bilo koga bez reorganizacije“, rekao je Lučić Mileru koji je direktora „Telekoma“ uvjeravao da ima posla sa čovjekom od riječi i da će „ono što obeća i ispuniti“.

SBB, „Telekom“ i „Jetel“: Kako je profit spojio nespojivo

Naravno, uslijedila je reakcija sa svih strana: prvo je JG rekla da je snimak autentičan, ali nepotpun, zatim je Lučić naveo da tu nema ničeg spornog osim uobičajene poslovne prakse. A ulogu Aleksandra Vučića ocijenio je kao lošu medijsku interpretaciju.

„Kako se to nije dogodilo, biće pokrenut krivični postupak protiv medija koji su ga objavili zbog nanošenja reputacione štete, a dodatno će biti zatraženo od suda da utvrdi autentičnost navedenog snimka“, kazao je u saopštenju direktor „Telekoma“.

A urednici N1 i Nove S? Oni su opet pisali na iste one adrese evropskih institucija, ukazujući kako je snimak dokaz koliki je politički pritisak na nezavisne medije u Srbiji, tj. njih.

Imperija uzvraća udarac

Dan prije nego što je Šolaku stigla odluka britanskog suda, izgledalo je da će ova sapunica, kao uostalom i svaka druga, imati bar 100 epizoda.

JG je juče otkrila da nisu oni ti koji pokušavaju da oslabe N1 i Novu S, već da novom rukovodstvu Šolak i njegov saradnik Vladislav Ratajac pripisuju ono što su sami osmislili i pokušali da sprovedu početkom godine. A jedan od planova je bio, tvrde, da Ratajac kontaktira „Telekom“ sa prijedlogom da se N1 i Nova S ukinu u kablu i emituju samo kao internet kanali u zamjenu za paušalni iznos od približno 120 miliona eura.

Sada novi menadžment obećava da mediji koji se nalaze pod njihovim krovom neće biti prodati državnim firmama, ali će istovremeno i nezavisnost njihovih urednika, angažovanjem savjetnika, biti zaštićena od političkih i drugih pritisaka koji nijesu zasnovani na čistim poslovnim razlozima.

Lučić: Nismo razgovarali o smjenama urednika N1 i Nove S, britanski fond ne bi dozvolio njihovo gašenje

Uslijedila je, zatim, reakcija, ali ovaj put samo „urednika N1“: traže višegodišnje finansijske garancije za opstanak, samostalnost u odlučivanju i kadriranju i obezbijeđenu distribuciju. A onda otkrivaju da su znali za moguće ukidanje televizija u kablu, samo u romantizovanoj verziji:

„Prethodno rukovodstvo UG je, za slučaj prekida TV-distribucije pod spoljnim pritiscima, urednicima N1 predstavilo model prelaska na internet televiziju uz višegodišnje finansijsko obezbjeđenje kompletnog tima i produkcije, koji podrazumijeva 12 miliona eura godišnje za N1 i Novu na period od deset godina. Prethodno rukovodstvo UG nas je tada uvjerilo da nikada nije bilo riječi o prodaji naših televizija ‘Telekomu’ ili trećim licima“, gotovo je dirljiva iluzija kojom urednici vjeruju u iskrene namjere vlasnika koji se sve vrijeme spremao da ih monetizuje.

NN lica, a urednici

Ali, za razliku od ranijih saopštenja kojima su branili interes Dragana Šolaka i ispod kojih su se potpisivali svi novinari uključujući i one koji vode vremensku prognozu, u posljednjem stoji samo kratko „urednici N1“.

A ko su oni – u praksi je nemoguće utvrditi, jer sajt N1 ima nešto što bi trebalo da imitira impresum i u kojem, umjesto imena glavnog i odgovornog urednika, stoji „urednički kolegijum“ sastavljen od stranih direktora. A u slučaju TV Nove S – ni to.

Šta to zapravo znači? Da ne postoji jasna pojedinačna odgovornost u Crnoj Gori ili Srbiji, već uređivačku odgovornost prebacuju na međunarodni kolegijum u Luksemburgu.

Ako nastave sa ovakvom praksom, postoji opasnost da sljedeće njihovo pismo Briselu završi u korpi. Jer, kako će znati ko im piše?