Nevladina organizacija BUŠA saopštila je da su tvrdnje koje je članica Senata Univerziteta Crne Gore i bivša dekanica Biotehničkog fakulteta prof. dr Božidarka Marković iznijela u emisiji „AGROSAZNANJE“ u suprotnosti sa zvaničnim dokumentima, Agrobudžetima i njenim ranijim naučnim radovima.
Iz BUŠA poručuju da ovo više nije pitanje „stručnog neslaganja“, već ozbiljno pitanje kredibiliteta osobe koja učestvuje u raspodjeli javnog novca, sjedi u Senatu Univerziteta Crne Gore i odlučuje o najvažnijim akademskim pitanjima u državi.
„Kada profesorku demantuju dokumenti koje je sama potpisivala, onda problem više nije u interpretaciji – već u vjerodostojnosti“, saopštila je BUŠA.
SENAT POD ETIČKOM SJENKOM BUŠA podsjeća da ovo nije prvi put da se ime Božidarke Marković dovodi u vezu sa nepravilnostima.
Etički odbor Univerziteta Crne Gore je 2023. godine na innicijativu Centra za građansko obrazovanje-CGO, izrekao opomenu Marković zbog nepravilnosti prilikom izbora saradnice u nastavi na Biotehničkom fakultetu. Tada su sankcionisani i: prof. dr Ranko Prenkić, prof. dr Aleksandar Odalović i doc. dr Tatjana Popović.
Etički odbor zaključio je da je kandidatkinja izabrana iako nije blagovremeno dostavila kompletnu konkursnu dokumentaciju, čime su prekršene odredbe Etičkog kodeksa koje se odnose na očuvanje integriteta institucije i obavezu savjesnog, poštenog i odgovornog postupanja.
„Institucija koja danas treba da odlučuje o odgovornosti već je jednom utvrdila da su standardi prekršeni“, navodi BUŠA. Organizacija upozorava da dodatnu sjenku na kredibilitet procesa izbora novog rektora baca činjenica da će o budućem čelniku Univerziteta odlučivati i članovi Senata čiji je profesionalni i etički integritet već bio predmet postupaka i javnih kontroverzi.
Posebno zabrinjava, kako navode, činjenica da je upravo Senatu Univerziteta Crne Gore, čiji je Marković član, upućena inicijativa da razmotri pitanje njene odgovornosti i eventualnog narušavanja ugleda Univerziteta.
„Kako javnost može vjerovati u moralni autoritet procesa izbora novog rektora ako o njemu odlučuju ljudi protiv kojih su već vođeni etički postupci ili podnošene krivične prijave?“ pitaju iz BUŠA.
„NAPREDAK“ KOJI JE PREPOLOVIO BROJ GRLA
Profesorica Marković u emisiji tvrdi da je program očuvanja genetičkih resursa, pokrenut 2008. godine, „napredovao“ i da je Crna Gora „u vrhu“. Međutim, podaci Ministarstva poljoprivrede govore potpuno drugačije: 2011. godine evidentirano je oko 200 grla zetske žuje, 2024. godine svega oko 100.
Dakle, nakon više od petnaest godina sprovođenja programa, broj grla autohtone rase je prepolovljen. „Ako nestanak pola populacije predstavlja uspjeh, onda je sistem očigledno doživio potpuni fijasko“, navode iz BUŠA.
GDJE SU REZULTATI PROGRAMA?
Iz BUŠA podsjećaju da je sama profesorica Marković u emisiji navela da je od početka uključena u implementaciju i sprovođenje Nacionalnog programa očuvanja autohtonih rasa.
Međutim, organizacija postavlja pitanje: gdje su rezultati nakon više od petnaest godina sprovođenja programa?
„Ako su pojedine autohtone populacije danas pred nestajanjem, a broj grla nekih rasa stagnira ili opada, onda javnost ima pravo da pita šta su konkretni efekti programa koji se sprovodi još od 2008. godine“, navodi BUŠA. Kao primjer navode rasu goveda buša. Prema podacima na koje se poziva organizacija: 2011. godine broj grla buše iznosio je oko 100, slično stanje evidentirano je i danas Istovremeno, u državama regiona koje su sprovodile aktivne programe očuvanja, brojnost iste rase je u međuvremenu porasla na više hiljada grla.
„To otvara ozbiljna pitanja o efikasnosti domaćeg modela očuvanja genetičkih resursa i rezultatima politika koje se godinama predstavljaju kao uspješne“, poručuju iz BUŠA.
SOPSTVENI NAUČNI RAD DANAS JE DEMANTUJE
Posebno spornom smatraju izjavu Marković da je piperska žuja „od početka bila obuhvaćena programom očuvanja“. BUŠA navodi da u zvaničnom dokumentu Ministarstva:
„Nacionalni program očuvanja i održivog korišćenja genetičkih resursa u poljoprivredi 2008–2013“ ne postoji nijedan pomen piperske žuje. „U programu se pominje isključivo zetska žuja. To je lako provjerljivo“, navodi organizacija. Dodatni problem je, kako ističu, što upravo Božidarka Marković potpisuje naučni rad: „Autohtone rase stoke u Crnoj Gori i njihov značaj“, objavljen 1997. godine u časopisu „Poljoprivreda i šumarstvo“. Autori rada su: N. Adžić, M. Ljumović, M. Marković, Božidarka Marković. U tom radu postoji posebno poglavlje: „Zetska žuja“.
„Dakle, profesorica danas pokušava relativizovati termin koji je sama koristila kao naučno definisanu autohtonu populaciju prije gotovo tri decenije.“ „Dokument koji je sama potpisala ozbiljno dovodi u pitanje tvrdnje iznesene u emisiji.“
AGROBUDŽETI RUŠE TVRDNJE IZ EMISIJE
BUŠA tvrdi da su netačne i izjave da je „do 2024. godine u Agrobudžetima pisalo samo žuja“. Dokumentacija Ministarstva pokazuje suprotno: od 2011. do 2021. u pravilnicima stoji isključivo „zetska žuja“ tek 2022. i 2023. pojavljuje se termin „žuja“ 2025. prvi put se posebno navode „zetska“ i „piperska“ žuja.
„To znači da je zetska žuja više od decenije bila jedina jasno definisana rasa koja ostvaruje pravo na premije“, navodi organizacija. Iz BUŠA poručuju da zbog toga pada i tvrdnja da je piperska žuja bila „od početka“ ravnopravno uključena u program u koji su godinama ulagani značajni iznosi javnog novca.
JAVNO PRIZNANJE O SPORNOJ DODJELI NOVCA?
Posebno ozbiljnim smatraju dio emisije u kojem Marković navodi da se 2024. godine za premije za žuju prijavilo pet farmera. Prema podacima BUŠA, samo jedno stado bilo je zetska žuja.
„Ako je pravilnik jasno propisivao da pravo na premiju imaju samo grla zetske žuje, postavlja se pitanje po kom osnovu su sredstva dodijeljena ostalim stadima“, navodi organizacija.
Dodaju da ovakvi navodi otvaraju ozbiljna pitanja o načinu raspodjele i kontroli trošenja javnog novca.
ZAHTJEV ZA IZUZEĆE IZ ODLUČIVANJA
Organizacija podsjeća da je početkom juna od ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića zatražila da Božidarka Marković bude izuzeta iz procesa odlučivanja o mjerama za genetičke resurse za 2026. godinu.
Razlog je, kako navode, činjenica da se protiv nje već vodi postupak po krivičnoj prijavi koja se odnosi upravo na raspodjelu sredstava iz istog programa.
„Ne može osoba protiv koje postoje ozbiljne javne sumnje istovremeno odlučivati o raspodjel novca i kontroli kriterijuma“, poručuju iz BUŠA.
„OVO VIŠE NIJE PITANJE JEDNE OSOBE“
Na kraju iz BUŠA poručuju da problem više nije samo individualna odgovornost.
„Problem je što se unutar sistema sve više stvara utisak međusobne zaštite, u kojem etičke
opomene, sukobi interesa i ozbiljne javne sumnje više nijesu prepreka za vršenje najviših
funkcija.“
„Ako akademski integritet padne pred očiglednim kontradikcijama i ozbiljnim javnim sumnjama,
onda Univerzitet više ne gubi samo ugled – već autoritet.“
„Ovo više nije pitanje jedne profesorke. Ovo je pitanje povjerenja u institucije, nauku i sistem
koji raspolaže javnim novcem.“
Linkovi
Naucni rad:
http://89.188.43.75/agricultforest/20120215-
01%20Adzic,%20Ljumovic,%20Markovic,%20Markovic%20Bozidarka.pdf
Etička kazna:
https://www.pobjeda.me/clanak/opomena-za-dekanicu-zbog-zaposljavanja
Zahtjev Ministru za izuzećem Marković
https://rtnk.me/drustvo/nvo-busa-trazi-od-jokovica-da-iz-procesa-odlucivanja-o-mjerama-izuzme-
bozidarku-markovic/
