Svijet se kreće ka cirkularnoj i regenerativnoj budućnosti, a krajnji cilj je nulti otpad. Zato je važno kako upravljamo otpadom, dizajniramo, trošimo i vrijednujemo resurse.
Italijanski grad Rimini ovih dana je svjetski centar zelene cirkularne ekonomije, gdje i delegacija Srbije trasira put ka nultom otpadu.
Strategije dobre za prirodu
Na sajmu Ekomondo predstavljaju se strategije koje pozitivno utiču na prirodu i nude nove mogućnosti za inovacije, jačanje otpornosti društva i ekonomski rast.
Tako se kroz partnerstva i istrajnost, približavamo svijetu u kome otpad nije krajnji proizvod, već početak nečeg novog.
– Mi smo proizvođači velikih baterijskih sistema za skladištenje energije. Naše baterije napravljene su od 98 % reciklabilnog materijala. Ovaj Ekomondo je posvećen reciklaži elektronskog i električnog otpada, što nam daje poseban motiv da bi nastavili svoj rad i zelene ciljeve, i obezbijedili stabilno snabdijevanje električnom energijom – rekla je Aleksandra Kostić iz „Vimab“, DOO.
Cirkularna ekonomija koristi preduzećima, klimi, prirodi i ekonomskoj otpornosti. Zato dobija na zamahu i biće na dnevnom redu na pregovorima KOP30 koji počinju u Belemu, u Brazilu
– Sagledavanjem najnovijih inovacija i tehnoloških rješenja želimo da unaprijedimo sistem zaštite životne sredine u Republici Srbiji, od upravljanja otpadom i prerade otpadnih voda do obnovljivih izvora energije i dekarbonizacije industrije. Želim takođe da istaknem da je Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo tekst Nacrta zakona o upravljanju otpadom koji je 31. oktobra prezentovan javnosti u okviru procesa sprovođenja javne rasprave, i ona traje do 12. novembra – izjavio je Miloš Stojanović iz Ministarstva za zaštitu životne sredine.
Digitalizacija i klimatske promjene
Ključne teme radionica i panel-diskusija su digitalizacija, ublažavanje klimatskih promjena i upotreba najsavremenijih tehnologija, kao što su digitalni blizanci.
– Prelazak na cirkularnu ekonomiju neophodan je, posebno za one zemlje koje moraju da uvoze sirovine jer nemaju dovoljno resursa. U budućnosti će se morati suočiti sa smanjenim intenzitetom korišćenja resursa i većom upotrebom reciklaže. Pored toga, prelazak je izuzetno važan jer je dokazano da se na taj način mogu dostići tri glavna principa Evropske unije: nulto zagađenje, nulti otpad i ugljenična neutralnost – što su ujedno i ciljevi Pariskog klimatskog sporazuma – kaže profesor Fabricio Psarini sa Univerziteta u Bolonji.
Mlade kompanije donose autentična ekološka rješenja. Valentin Freka, generalni direktor kompanije Releaf Paper, objasnio je proces pretvaranja opalog lišća iz gradova u papir i ambalažu, čime im daje drugi život.
Novo poglavlje za industriju mode
Modna industrija odgovorna je za deset odsto globalne emisije ugljenika. Od 1. januara ove godine, proizvođači tekstila i trgovci u Evropskoj uniji odgovorni su za sakupljanje, sortiranje i reciklažu tekstilnog otpada, dok ga potrošači besplatno odlažu.
– Mašinski se prepoznaje sastav, ali i boje, što je veoma važno za mehaničku reciklažu. Može se razlikovati čist materijal ili mješavina, poput košulje koja ima 70% poliestera i 30% pamuka – rekao je Alberto Pratesi iz kompanije Next Technology.
I industrijski tekstil reciklažom dobija novi život.
– Proizvodimo tepihe za sajmove. Nakon izložbe, sakupljamo materijal i njegovom reciklažom pravimo granulat, reciklirane ploče i vrlo udobne stolice izrađene 3D štampačima – kaže Đakomo Barni iz kompanije Alma.
Iz godine u godinu na Ekomodu dolazi sve više posjetilaca. Ovoga puta stigli su iz više od 120 zemalja sa pet kontinenata.
Stiče se utisak da zelena cirkularna ekonomija već sada postaje globalni pokret u kojem sve veći broj država ozbiljno vodi računa o očuvanju planete i njenih resursa.
(eKapija)
