Poslije pobjede stranke Tisa na aprilskim parlamentarnim izborima i formiranja nove vlade, jedno od najvažnijih političkih pitanja u Mađarskoj postalo je budućnost aktuelnog predsjednika Tamaša Šuljoka. Premijer Peter Mađar već mjesecima traži njegovu ostavku, a pošto predsjednik odbija da se povuče, Vlada je pokrenula proceduru za izmjenu Ustava, kako bi omogućila njegovu smjenu.
Istovremeno, u političkim krugovima sve češće se govori o tome ko bi mogao da postane novi predsjednik države ukoliko do smjene zaista dođe. Vladajuća stranka još nije objavila ime svog kandidata, ali su njeni predstavnici već postavili kriterijume koje budući predsjednik treba da ispuni. Poslanik Tise, nesuđeni ministar pravde i bliski premijerov rođak Marton Meletei-Barna izjavio je da predsjednica parlamenta Agneš Forsthofer najvjerovatnije neće biti kandidat za predsjednika, iako se njeno ime često spominje u javnosti u tom kontekstu.
„Tražimo osobu koja nije učestvovala u stranačkim borbama posljednjih godina, koja može da predstavlja jedinstvo nacije i koja nije opterećena političkim sukobima”, rekao je on. Ta izjava praktično znači da je isključena mogućnost da predsjednik postane neko od vodećih funkcionera Tise, jer je Vlada, kako navodi Meletei-Barna, svjesna da bi izbor stranačkog kandidata bio u suprotnosti sa porukom koju želi da pošalje građanima nakon smjene vlasti.
Ipak, uprkos tim izjavama, politički analitičari smatraju da se ime predsjednice parlamenta Agneš Forsthofer ne može u potpunosti isključiti. Ona je jedna od najbližih saradnica Petera Mađara i od maja ove godine nalazi se na čelu parlamenta. Kao potpredsjednica stranke Tisa ima značajan politički autoritet, ali bi upravo njena stranačka pripadnost mogla da predstavlja prepreku ukoliko Vlada ostane pri stavu da predsjednik treba da bude iznad dnevne politike.
Za razliku od dosadašnje prakse, kada su šefovi države uglavnom dolazili iz redova vladajuće većine ili su bili blisko povezani s njom, nova vlast nastoji da pokaže da predsjedničku funkciju vidi kao instituciju koja treba da stoji iznad dnevne politike. Zbog toga se u javnosti sve češće ističe da bi kandidat trebalo da bude ugledni pravnik, univerzitetski profesor ili druga ličnost sa visokim javnim ugledom, ali bez neposredne stranačke prošlosti. Takav izbor, prema ocjenama analitičara, doprinio bi jačanju povjerenja u instituciju predsjednika i poslao poruku da nova vlast želi da obnovi ravnotežu između najvažnijih državnih institucija.
Premijer Peter Mađar više je puta optužio predsjednika Šuljoka da nije bio neutralni šef države, već da je tokom prethodnih godina podržavao politiku Orbanove vlade i propustio da reaguje u trenucima kada su, po ocjeni nove vlasti, bile ugrožene demokratske institucije. Prema tim ocjenama, predsjednik nije ispunio svoju ustavnu ulogu čuvara državnog poretka i nacionalnog jedinstva.
Šuljok je te optužbe odbacio, ističući da je sve vrijeme postupao isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom i da ne postoji pravni osnov za njegovu smjenu. Zbog toga je zatražio mišljenje Venecijanske komisije Savjeta Evrope, koja po hitnom postupku razmatra cjelokupan slučaj.
Predlog Vlade podrazumijeva izmjenu Ustava, kojom bi bio okončan mandat sadašnjeg predsjednika Republike. Kritičari upozoravaju da se Ustav ne bi smio mijenjati zbog smjene jedne konkretne osobe, dok Vlada odgovara da je riječ o „uspostavljanju novog ustavnog poretka nakon političkih promjena nastalih na izborima”. Organizacije za zaštitu ljudskih prava i dio stručnjaka za ustavno pravo smatraju da bi primjereniji put bio pokretanje postupka utvrđivanja eventualne povrede Ustava, umjesto neposredne izmjene najvišeg pravnog akta.
Prema važećem mađarskom Ustavu, predsjednika države bira parlament, s mandatom koji traje pet godina, a kandidata može da predloži najmanje 40 poslanika. Stranka Tisa nakon aprilskih izbora raspolaže dvotrećinskom većinom, što znači da bi, ukoliko ne dođe do većih političkih potresa, mogla samostalno da izabere novog predsjednika države.
Prema najavama Vlade, procedura izmjene Ustava mogla bi biti okončana još tokom ljeta, nakon čega bi uslijedio izbor novog predsjednika. Sam premijer Peter Mađar izjavio je ranije da bi čitav proces mogao biti završen u roku od oko mjesec dana, ukoliko ne bude pravnih prepreka. Međutim, dalji koraci će zavisiti i od mišljenja Venecijanske komisije, koja analizira da li je predložena ustavna izmjena u skladu sa evropskim demokratskim standardima. Iako njeno mišljenje nije pravno obavezujuće, ono ima značajnu političku težinu i moglo bi uticati na dalji tok postupka.
(politika)
