Predsjednica skupštinskog Odbora za Kosovo i Metohiju Danijela Nikolić izjavila je danas da je situacija u kojoj se nalazi srpska zajednica u AP KiM „teška i krhka“ i da su bezbjednosni rizici svakodnevni, ističući da se o „tihom egzodusu“ Srba nedovoljno govori u međunarodnim izvještajima.
Na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o šestomjesečnom izvještaju o radu UNMIK-a u četvrtak je ukazano na potrebu pune primjene postignutih sporazuma, uključujući i formiranje Zajednice srpskih opština, dok je srpska strana ocijenila da izvještaj ne odražava u potpunosti težak položaj srpske zajednice na KiM, a Nikolić je danas ukazala da je bezbjednosna situacija na KiM nestabilna i opterećena čestim incidentima.
„Samo tokom 2025. godine zabilježeno je 137 etnički motivisanih napada, a kada se posmatra period od posljednje četiri godine, taj broj prelazi 700“, rekla je Nikolić za RTS.
Dodala je da ti podaci ukazuju da su bezbjednosni rizici „prisutni na svakom koraku i u svakom trenutku“, što, kako je rekla, dodatno utiče na odluke ljudi da napuste pokrajinu.
Nikolić je, takođe, ukazala da se u izvještaju UNMIK-a nedovoljno govori o iseljavanju Srba koje, kako je ocijenila, predstavlja jedan od najozbiljnijih problema.
„Svaka institucionalna prijetnja za Srbe predstavlja potencijalni egzodus“, navela je ona i dodala da se osjećaj nesigurnosti dodatno produbljuje u situacijama kada se dovode u pitanje osnovna prava i identitet.
Govoreći o sjednici Savjeta bezbjednosti na kojoj je razmatran šestomjesečni izvještaj o radu UNMIK-a, Nikolić je ocijenila da su jasno uočljive podjele među državama članicama i da jedan dio međunarodne zajednice insistira na poštovanju međunarodnog prava i Rezolucije 1244, dok drugi podržavaju stavove Prištine, uključujući i zahtjeve za članstvo u UN.
Komentarišući inicijative da se smanji ili ukine UNMIK, Nikolić je ukazala da je prisustvo te misije i dalje neophodno.
„Bez obzira na stavove pojedinih država, činjenica je da bezbjednosni i institucionalni uslovi na terenu nijesu takvi da bi se uloga UNMIK-a mogla smatrati završenom“, istakla je Nikolić.
Dodala je da Srbija insistira na jačanju uloge te misije, kao i na dosljednom poštovanju međunarodnih sporazuma.
Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, naglasila je da je formiranje Zajednice srpskih opština ključno pitanje u dijalogu i da je za Beograd to „tema svih tema“, a da se bez konkretnih koraka u tom pravcu ne može očekivati suštinski napredak u dijalogu.
Nikolić je ukazala da je na EU da podstakne Prištinu da započne proces formiranja ZSO jer je, kako je navela, riječ o preuzetoj obavezi.
Govoreći o angažmanu specijalnog izaslanika EU za dijalog Petera Sorensena, ocijenila je da je njegov pristup donekle drugačiji u odnosu na prethodni period i da otvara prostor za konstruktivnije razgovore.
„Njegova uloga posrednika je drugačija u odnosu na Miroslava Lajčaka i razgovori sa njim djeluju konstruktivnije“, navela je Nikolić.
Istakla je da su predstavnici Beograda u razgovorima sa Sorensenom ukazali na neophodnost formiranja ZSO i na jednostrane poteze Prištine koji, kako je ocijenila, dodatno otežavaju dijalog.
Ukazala je i na pojačane pritiske sa kojima se suočavaju Srbi na KiM, naročito uoči velikih praznika, uz ocjenu da potezi kao što je uklanjanje srpskih zastava u Gračanici dodatno produbljuju osjećaj nesigurnosti i ugroženosti.
„Kada vam brane pravo na ime, pismo, zastavu i identitet, onda je jasno u kakvoj se situaciji nalazi jedan narod“, zaključila je Nikolić.
