Fenomen kada snijeg počne da dobija crvenu boju naučnici su nazvali „glečerska krv“. Nije svakidašnja pojava vidjeti kako francuski alpi “krvare“.
Tokom zimskih mjeseci Francuski Alpi obiluju bijelim snijegom i dom su nekih od najekskluzivnijih i najpopularnijih skijališta u Evropi.
Na proljeće i sa dolaskom viših temperatura, bijeli pokrivač počinje da mijenja svoju boju i dobija različite nijanse – od blijedo roze do tamno crvene.
Francuski naučnici su ovaj fenomen nazvali „glečerska krv“, a iako imaju neke pretpostavke, i dalje istražuju zbog čega do ovoga dolazi.
Pretpostvalja se da je uzrok promjena cvjetanje crvenih mikroalgi, a istraživanja pokazuju da slično događa i na drugim planinskim vrhovima širom svijeta.
Baš zbog toga što je pojava raširena i javlja se u sve većem obimu, na istraživanjima rade naučnici iz nekoliko različitih instituta, rekao je Erik Marešal, načelnik laboratorije fiziologije biljaka sa Univerziteta u Grenoblu, prenio je Lajv sajens.
Oni su uzeli uzorke zemljišta sa 5 vrhova različitih visina, kako bi istražili DNK algi.
Tim istraživanjem je utvrđeno da jedna od ključnih vrsta – Sanguina – voli da raste na visini od skoro 2.000 metara.
Važno im je, kako kažu, da odrede koje vrste algi su u pitanju, kako bi dalje mogli da prate njihovo ponašanje.
Posmatrali su i alge u Francuskim Alpima kako bi otkrili šta uzrokuje da tamošnje vrste počnu da „krvare“.
Alge – baza svih ekosistema
Adelin Stjuart, koja je na istraživanju radila tokom doktorskih studija, kaže da su alge „baza svih ekosistema“.
Alge mogu da proizvode velike količine kiseonika, a ponekad mogu da se razmnožavaju tolikom brzinom da zapravo poremete prirodnu ravnotežu, što dovodi do crvene boje.
Koju boju će poprimiti – crvenu, zelenu, sivu ili žutu zavisi od njihovih pigmenata i drugih molekula koje koriste kako bi se zaštitile od ultraljubičastog zračenja.
Kako ove nijanse upijaju više sunčeve svjetlosti dolazi do topljenja snijega. To, dugoročno gledano, može uticati na smanjvanje glečera, tvrde naučnici.
Na pitanje šta alge tjera na cvjetanje, utvrdili su da na to presudno može uticati i ljudski faktor.
Naučna studija će se dalje fokusirati na to koliko temperatura, odnosno njene promjene, utiču na cijeli proces cvjetanja.
(DDL)
