Nemoguća misija Samita „Brdo Brioni“: Sačuvati granice na Balkanu, a odvojiti Kosovo

Iako se čini da se stavovi Srbije i EU o granicama na Balkanu načelno poklapaju uoči Samita „Brdo-Brioni“, jasno je da granice nisu iste u očima obje strane, pogotovo kada je reč o Kosovu. Srbija će zbog toga na Samitu ponovo tražiti poštovanje međunarodnog prava. Procjene su zato da epilog sastanka neće biti ni štetan ali ni koristan.
Uoči regionalnog Samita „Brdo-Brioni“, zakazanog za 17. maj, predsjednik Slovenije Borut Pahor izjavio je da je protiv promjene granica na Balkanu i da bi se ponovni pokušaj mijenjanja granica završio veoma konfliktno, kao i da se zalaže za nastavak proširenja EU.

S Pahorom se, u međuvremenu, sastao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je nakon sastanka rekao da Srbija podržava isključivo princip nepromjenljivosti granica u skladu s odlukom UN i da je zbog toga u predlog zaključka Samita unio jedan amandman – da je Srbija protiv promjene granica, u skladu s poveljom UN i odlukama organa UN.

Promjena granica Balkana – nauštrb Srbije

Direktor Centra za razvoj međunarodne politike Stevica Deđanski za Sputnjik ističe da se glavni problem javlja prilikom tumačenja izjava političkih lidera, odnosno da leži u tome što EU prilikom pominjanja principa nepromjenljivosti granica podrazumjeva da se granice ne promjene – na uštrb Srbije.

„Cijela rasprava i neslaganje su oko toga. Svi žele da nešto urade nauštrb nacionalnog interesa Srbije, a naravno da Srbija to neće dozvoliti. Najvažnije je da se borimo za međunarodno pravo, jer time što insistiramo na tim stvarima, mi, u stvari, tražimo od naših prijatelja, prije svega Rusije i Kine, a i drugih zemalja, da brane međunarodno pravo, a ne poziciju Srbije. Nama je najbitnije da mi ni u jednom momentu nismo tražili da se zbog nas pravi presedan, nego da međunarodno pravo bude jednako za sve. Zbog toga ne mogu da izađu na kraj s nama i pored svih pritisaka. Mi ne tražimo ništa nenormalno niti nauštrb drugih“, napominje Deđanski.

Naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu dr Miloš Jončić podsjeća da do promjena granica može doći samo ako je to u skladu s međunarodnim pravom, što podrazumijeva da se vode pregovori koji će dovesti do zajedničkog rješenja, prihvatljivog za obje strane, a to u slučaju Kosova, kako kaže, nije moguće.

„Mi tamo ne pregovaramo o granicama, s obzirom na to da krećemo s dvije različite pozicije, a međunarodno pravo je u toj situaciji reklo da je u pitanju jedinstvenost, odnosno teritorijalni integritet i suverenitet Srbije na čitavom prostoru. Po međunarodnom pravu, mi s Prištinom nemamo šta da razgovaramo o promjeni granica. Zato je predsjedik i pomenuo da je usvajanje nepromjenljivosti granica moguće, ali samo u skladu s poveljom UN i drugim dokumentima proizišlim iz organa UN, prije svega Savjeta Bezbjednosti i Generalne skupštine i prije svega imajući u vidu Rezoluciju 1244“, pojašnjava Jončić.

Međunarodno pravo stoji iza teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije

Jončić dodaje da amandman koji je Vučić pomenuo štiti srpske interese i na Kosovu i Metohiji i u Bosni i Hercegovini:

„Ni u tom pogledu nema promene granica. U tom slučaju bi bilo promjene unutrašnjih granica u okviru suverene BiH. Dakle, nema ukidanja entiteta. Prije svega, tu imamo naš nacionalni interes, zaštitu entiteta Republike Srpske“.
Politički domet Samita „Brdo-Brioni“

Jončić prognozira da međunarodno pravne posledice Samita ne bi trebalo da budu velike ako ne dođe do potpisivanja nekog međunarodnog sporazuma. Međutim, značajne bi mogle da budu političke posledice.

„Političke posledice mogu da budu značajne zato što će se, u zavisnosti od toga kakvi budu bili zaključci Samita, očekivati da se sve države regiona, koje su prisustvovale sastanku, u političkom smislu, ponašaju u skladu sa zaključcicma. Ove države koje su već članice EU će sigurno tu platformu i zaključke koristiti kako bi navele države koje su ili kandidati ili potencijalni kandidati da ispoštuju sva pravila, odnosno, sve elemente iz zaključaka, kako bi nastavile svoj put ka članstvu u EU“, ocjenjuje Jončić.

S druge strane, Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku smatra da je dobro što se Samit održava, ali i da ne treba očekivati velike rezultate, jer su politički dometi sastanka skromni s obzirom na to da su na čelu procesa Slovenija i Hrvatska, koje zbog međusobnih odnosa ne mogu da budu primjer ostalima. Drugim riječima, od Samita neće biti štete, ali ni koristi.

„Ima mnogo značajnijih regionalnih inicijativa koje proizvedu određene rezultate. Tu prije svega mislim na Berlinski proces, koji bi trebalo da se održi u Berlinu tokom ljeta. Odatle uvijek stižu snažne poruke regionu i drugačiji je čitav politički kontekst u kom se dešava. Mislim da treba podržati napore Slovenije da se bavi svojim istočnim susjedstvom, ali, u principu, ne vidim da je ni do sada iz procesa ’Brdo-Brioni‘ izašlo nešto što je promijenilo situaciju u regionu. Situaciju u regionu može da promijeni samo snažna podrška iz EU i što brži proces integracije“, tvrdi Suzana Grubješić.

Ipak, Suzana Grubješić je mišljenja i da bi Samit mogao da utiče na to da se procesi integracija zemalja iz regiona u EU nađu na agendi predsjedavanja Savjeta EU, jer Slovenija od 1. jula preuzima predsedavanje tim tijelom.

„Ukoliko uspije da Zapadni Balkan i integracije stavi na visoko mesto na svojoj agendi i ako za tih šest mjeseci integracije Zapadnog Balkana budu među prioritetima, onda će sve dobiti neki smisao“, predočava Suzana Grubješić.