Četbotovi poput Kloda, ChatGPT-a i Džeminaja mogu biti korisni za istraživanje i izradu tekstova, ali nijesu pravni savjetnici – i razgovori s njima u vezi sa pravnim pitanjima mogu nositi ozbiljne rizike.
Prema izvještaju i sudskoj praksi u SAD, jedan optuženi za privredni kriminal koristio je Klod da traži strategiju odbrane. Kasnije su njegovi sačuvani razgovori pronađeni tokom istrage i mogli su biti korišćeni kao dokaz, jer sud nije priznao zaštitu povjerljivosti.
Sudija je naveo da AI sistemi nijesu advokati i da ne postoji odnos povjerenja kao između klijenta i pravnog zastupnika. Takođe je istaknuto da kompanije koje stoje iza tih modela mogu imati pristup podacima i dijeliti ih u pravnim postupcima.
Zaključak stručnjaka je jasan: razgovori sa AI alatima nijesu povjerljivi kao komunikacija sa advokatom, pa se osjetljive pravne informacije ne bi trebalo unositi u takve sisteme.
Poruka za korisnike i kompanije je da vještačku inteligenciju koriste za opšte informacije, ali ne i za strategije odbrane ili povjerljive pravne savjete.
