Mjesecima nakon što se oporave od blage infekcije kovidom 19 ljudi još uvijek imaju imune ćelije koje proizvode antitijela protiv virusa korona, pokazuje studija koju je sproveo Medicinski fakultet Univerziteta Vašington.
Istraživači su otkrili da bi takve ćelije mogle da opstanu u rezervi i čitav život, proizvodeći antitijela sve vrijeme, navodi se u studiji koja je objavljena u magazinu „Nejčr“.
Takođe, navodi se da i blaži slučajevi virusa korona ostavljaju pacijente sa trajnom zaštitom i da će ponovljene infekcije vjerovatno biti neuobičajene.
„Prošle jeseni bilo je izvještaja da antitijela brzo opadaju nakon infekcije virusom koji uzrokuje kovid 19, a mediji su to predstavili tako kao da imunitet ne opstaje dugo. Međutim, to je pogrešno tumačenje podataka. Normalno je da nivo antitijela opada nakon akutne infekcije, ali ne pada na nulu, već se održava na određenom nivou“, ističe jedan od autora studije Ali Elebedi, vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Vašingtonu.
Istraživači su kod ispitanika pronašli ćelije koje proizvode antitijela 11 mjeseci nakon pojave prvih simptoma. Oni vjeruju da će te ćelije živjeti i stvarati antitijela do kraja ljudskog života, a to je snažan dokaz dugotrajnog imuniteta, kako tvrde.
Tokom virusne infekcije, imune ćelije koje proizvode antitijela se brzo množe i cirkulišu u krvi čineći da nivo antitijela bude veoma visok. Međutim, jednom kada infekcija prestane, većina takvih ćelija izumire, a nivo antitijela opada.
Ipak, mali dio tih ćelija, koje su nazvane dugovječne plazma ćelije, migriraju u koštanu srž i tu se naseljavaju. U koštanoj srži ove ćelije neprekidno luče nizak nivo antitijela u krvotok kako bi se zaštitile od novog susreta sa virusom, prenosi B92.
Elebedi i njegove kolege su testirali 19 ljudi koji su davali uzorke krvi u intervalima od tri mjeseca, počev od mjesec dana nakon početka infekcije. Većina je imala blage simptome, a šest učesnika je bilo hospitalizovano.
Oni su analizirali koštanu srž učesnika sedam ili osam mjeseci nakon početka infekcije. Petoro njih vratilo se četiri mjeseca kasnije i ponovo su dali uzorak koštane srži. Naučnici su poređenja radi takođe analizirali uzorke koštane srži 11 ljudi koji nikada ranije nisu imali kovid 19.
Otkrili su da nivo antitijela u krvi pacijenata koji su preležali koronu brzo opada u prvih nekoliko mjeseci posle infekcije, da bi se potom ustalio, odnosno bio na jednom te istom nivou.
„Petnaest od 19 uzoraka koštane srži ljudi koji su preležali koronu sadržali su ćelije koje proizvode antitijela, posebno ciljajući virus koji uzrokuje kovid 19. Takve ćelije su i dalje mogle da se pronađu četiri mjeseca kasnije kod pet ljudi koji su se vratili da daju i drugi uzorak koštane srži“, rekli su istraživači.
S druge strane, nijedna od 11 osoba koje nisu preležale kovid nisu imale takve ćelije u koštanoj srži.
„Ove ćelije se ne dijele. One miruju u koštanoj srži i luče antitijela. To rade od kraja infekcije i to će raditi u nedogled. Još nije u potpunosti jasno da li bismo imali isti rezultat istraživanja kod pacijenata koji su preboljeli umjereni do teški oblik kovida 19“, tvrdi doktor Elebedi.
(Sputnjik)
