„Nastavljamo da branimo svoju državu od vlasti koja je ne brani“: Održana zajednička pres konferencija o odnosu Hrvatske prema Crnoj Gori

Pod sloganom „Nastavljamo da branimo svoju državu od vlasti koja je ne brani i nije vezana Ustavom, zakonom i interesima građana“, danas je u Srpskoj kući u sali Njegoš održana zajednička konferencija za medije Udruženja boraca ratova od 1990. godine, Miholjskog zbora, Savjeta NVO Boke Kotorske, Matice Boke i Srpskog nacionalnog savjeta.

Tema je ponovo bila, kako su istakli organizatori, „skandalozna spomen-ploča u Morinju“, ali i čitav niz otvorenih pitanja – od takozvane „ratne odštete“ koju Crna Gora plaća Hrvatskoj, preko prijetnji i napada na oca Mijajla Backovića, do zabrane ulaska u Hrvatsku za čelnike ovih organizacija, o čemu su, kako navode, pisali „Večernji list“ i ETV iz Podgorice.

Govornici su podsjetili da je prošlo više od pola godine otkako su nadležnim institucijama i državnom vrhu uputili apele da preduzmu korake ka, kako su naveli, „punijoj zaštiti suvereniteta države i dostojanstva naroda“.

„Na naše molbe da budemo primljeni po pitanjima vitalnih državnih interesa, čak ni nakon više urgencija, nije reagovano iz kabineta predsjednika Vlade“, istaknuto je na konferenciji.

Posebno je naglašeno da je inicijativa koju je potpisalo dvjesta građana da se školski brod „Jadran“ proglasi kulturnim pokretnim dobrom u vlasništvu Crne Gore – odbačena od strane Ministarstva kulture. Odgovor, kako tvrde, nijesu dobili u pisanoj formi, već su za odluku saznali iz medija.

Organizacije su ponovile zahtjev da se ukloni tabla u Morinju sa, kako su je ocijenili, „malicioznim natpisom koji na lažan način optužuje Crnu Goru i izvrće istinu“. Podsjetili su da postoji zakonski nalog za njeno uklanjanje, ali da on do danas nije sproveden.

Bez odgovora su, kako navode, ostala i njihova pitanja da im se stave na uvid imena i prezimena navodno stradalih u Morinju.

„Muk Crne Gore na krucijalne teme zamijenjen je još beskrupuloznijim napadom iz susjedne Hrvatske, na čijoj se javnoj listi nepoželjnih, pored pojedinih političara, nalaze i gotovo svi danas prisutni“, saopšteno je.

O „tajnim spiskovima“, kažu, ne žele ni da govore, iako, pozivajući se na hrvatske medije, pretpostavljaju da i oni postoje.

Govornici su ocijenili da „aspiracijama i pretenzijama susjedne Hrvatske nije kraj“, te da se to, kako tvrde, manifestovalo i kroz traženje zemljišta na kojem se nalazi tivatski aerodrom, kao i trase bulevara koji se trenutno gradi.

Podsjetili su i na Dom kulture u Donjoj Lastvi, koji je, kako navode, Vlada Crne Gore poklonila Hrvatskoj.

„Šta još možemo očekivati da će Vlada Crne Gore ‘pokloniti’ od narodne imovine, a u ime dobrosusjedskih odnosa? Spisak je, bar po onome što je traženo, poduži“, poručeno je.

Da institucije Crne Gore, kako su naveli, ne baštine recipročan odnos prema svim susjedima, ilustrovali su nedavnim demaršom ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića ambasadoru Srbije, gospodinu Rodiću, povodom karikature o jednakosti srpskog jezika.

Podsjetili su da su ranije ministra Ibrahimovića, kao i Ranka Krivokapića, označili kao osobe „štetne po interese Crne Gore“ i pozvali na njihovo povlačenje sa funkcija.

Pitanja i za Skupštinu i za Zagreb

Organizacije su najavile da će sva pitanja koja su pokrenuli biti postavljena i u Skupštini Crne Gore, pred poslanicima.

„Ukoliko se naš zahtjev za uklanjanje maliciozne table u Morinju ne prihvati, bićemo prinuđeni da pokrenemo pitanje krivične odgovornosti svih koji nijesu sproveli pravosnažno rješenje o njenom uklanjanju“, poručeno je.

Učesnici konferencije uputili su i deset konkretnih pitanja Vladi Republike Hrvatske, tražeći da se javno saopšti po kom zakonu je pojedinim srpskim predstavnicima zabranjen ulazak u tu zemlju, ko je odluku potpisao, na osnovu čega su proglašeni bezbjednosnom prijetnjom, te da li se uvođenjem administrativnih zabrana sankcioniše svako ko dovodi u pitanje zvaničnu interpretaciju ratnih događaja.

Takođe, zatražili su pojašnjenje da li preispitivanje teksta spomen-ploče predstavlja krivično djelo i u kom je to članu hrvatskog ili evropskog zakonodavstva propisano, kao i kako se praksa „tajnih spiskova“ uklapa u evropske vrijednosti vladavine prava i transparentnosti.

Zaključak sa konferencije je jasan: ukoliko institucije nastave da ćute, ova pitanja, kako su poručili, neće nestati – već će postati dio institucionalne i javne borbe za, kako su naveli „zaštitu suvereniteta i dostojanstva Crne Gore“.