Nacrt izmjena Zakona o tužilaštvu: Tužioci će odgovarati za rezultate rada

Jačanje uloge Tužilačkog savjeta i kontrole visokih tužilaca u Skupštini, te fokus na odgovornost za rezultate rada – suština je Nacrta izmjena Predloga zakona o državnom tužilaštvu koji je upućen prije dva dana Evropskoj komisiji, a u koji su “Vijesti” imale uvid.

To su otprilike ključne tačke onoga što se Državnom tužilaštvu spočitava godinama – da tužioci nemaju rezultate, da rade selektivno a da nikada nisu odgovorali za to. Nije preskočena ni namjera da oni budu u obavezi da se odazovu kada ih pozove parlament, posebno odbori koji se bave pravosuđem, korupcijom i bezbjednošću, ali i na Administrativni odbor koji predlaže skidanje imuniteta poslanicima po zahtjevu Tužilaštva. Jer je prethodnih godina bilo situacija kada su VDT Ivica Stanković i GST Milivoje Katnić odbijali da dođu pred odbore za bezbjednost i antikorupciju, kao i Administrativni, tvrdeći da im to nije zakonska obaveza.

Da bi sve to bilo moguće predložen je sastav TS u kome će jednak broj članova imati tužioci i ugledni pravnici – koje bira Skupština, a odlučujući glas ministar pravde – odnosno Vlada.

Dostavljanjem nacrta zakona Briselu formalno je otpočeta javna rasprava, rečeno je “Vijestima” u Vladi – iako taj dokument juče nije bio javno dostupan. Objašnjeno je da to nije konačna verzija, da je i juče bilo nekih izmjena.

Vicepremijer Dritan Abazović planira da naredne sedmice organizuje javni skup, na koji će pozvati diplomate, pravne eksperte i civilne organizacije, kako bi svi imali priliku da iznesu mišljenje o dokumentu, rečeno je “Vijestima”.

Nacrt zakona je usaglašen među partijama parlamentarne većine, što su oni potvrdili u nedjelju. Kada bude postignut dogovor među klubovima vladajuće većine, matični skupštinski Odbor za politiki sistem, pravosuđe i upravu trebalo bi takođe da se organizuje javnu raspravu, rečeno je “Vijestima”.

Pošto vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, nacrtom izmjena zakona se vodilo računa i o tome. Važećim zakonom propisano je da ga mijenja neko od njegovih zamjenika u Vrhovnom tužilaštvu. Ukoliko bude usvojen novi propis, novi Tužilački savjet će na konstitutivnoj sjednici odlučiti “da li potvrđuje mandat vršiocu dužnosti vrhovnog državnog tužioca ili ga razrješava.“

Ukoliko se odluči za ovo drugo, na njegovo mjesto TS će za v.d. VDT-a birati nekoga ko ispunjava sve uslove za vrhovnog tužioca, odnosno i iskusne pravnike van tužilaštva. A to znači da “ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao državni tužilac ili sudija ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima, da se odlikuje profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima”. Tako kaže važeći zakon.

Da nova parlamentarna većina želi što brže promjene ukazuju rokovi koji su precizirani i skraćeni. Nakon stupanja na snagu novog zakona u roku od 45 dana se mijenjaju članovi TS iz redova tužilaca, a oglas za ugledne pravnike se raspisuje osam dana nakon što novi propis počne da važi.

Iako je Venecijanska komisija Savjeta Evrope sugerisala da bi dobro bilo ostaviti da istekne mandat pravnicima u TS, što je još godinu dana, u Vladi se nadaju da će u Briselu biti razumijevanja za potrebe brzih promjena kako bi se radilo na ispunjavanju obaveza u oblasti vladavine prava, rečeno je “Vijestima”.

Nacrt je precizirao rokove u kojima predsjednik TS, odnosno vrhovni tužilac, treba da sazove sjednicu na zahtjev najmanje tri člana tog tijela – jer do sada on nije bio oročen.

Radi izbjegavanja sukoba interesa predlaže se da članovi TS iz reda tužilaca, ne mogu biti “bračni ili vanbračni drug ili srodnik predstavnika izvršne, zakonodavne vlasti i predsjednika države ili lica kojeg bira, imenuje ili postavlja Predsjednik Crne Gore, Skupština ili Vlada, u pravoj liniji bez obzira na stepen, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva i srodstva po tazbini”.

To se odnosi i na pravnike koje bira Skupština, uz činjenice da oni ne mogu biti stranački funkcioneri, da su posljednjih pet godina bili dio zakonodavne ili izvršne vlasti. Zabrana je i za bivše tužioce.

Da bi se izbjegli problemi oko kohabitacije, vladajuća većina ostala je pri stavu da sastav TS treba da proglasi predsjednik Skupštine, umjesto kao što je sada predviđeno – predsjednik države.

Disciplinski prekršaj ako se postupa suprotno ovlašćenjima i obavezama

U disciplinske prekršaje uvrštena je i odredba da se postupak može pokrenuti pred TS protiv tužioca koji “postupa suprotno zakonom propisanim ovlašćenjima, kao i kada ne ispunjava zakonom propisane obaveze”.

Disciplinskog tužioca predlažu, kao i do sada – TS, ali i ministar pravde.

Odnos snaga u TS je kao i u prethodnom predlogu, koji VK nije osporila – po pet pravnika i tužilaca, plus ministar pravde.

Poslanici mogu tražiti smjenu GST ako nisu zadovoljni njegovim radom

„Tužilački savjet može razriješiti dužnosti glavnog specijalnog tužioca na predlog Skupštine Crne Gore nakon završene rasprave povodom redovnog godišnjeg izvještaja, posebnog ili periodičnog izvještaja glavnog specijalnog tužioca…”, piše u Nacrtu predloga. Ista mogućnost je predviđena i ako glavni specijalni tužilac ne dostavi periodične ili posebne izvještaje na način i u rokovima koje je zatražila Skupština ili nadležna radna tijela za pitanja pravosuđa, korupcije i bezbjednosti. „Predlog za razrješenje GST… podnosi Skupština Tužilačkom savjetu. Odluku o razrješenju donosi TS, nakon sprovedene rasprave izjašnjenjem o predlogu sa većinom od ukupnog broja članova. U slučaju prijevremenog prestanka mandata GST, Tužilački savjet do izbora novog glavnog specijalnog tužioca određuje vršioca dužnosti iz reda državnih tužilaca, na period od najduže šest mjeseci“, piše u nacrtu.

(Vijesti)