Nacrt dokumenta: Crna Gora da nastavi napredak, posebno u pogledu pravosuđa

Radio Slobodna Evropa (RSE) došao je do nacrta dokumenta planiranog za usvajanje na sastanku u Briselu 16. decembra 2025. Savjeta za opšte poslove EU koji sadrži zaključke o proširenju.

Navedeni zaključci dokumenta, između ostalog, podcrtavaju geostrateški značaj proširenja kao važnog doprinosa evropskom miru, sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu.

Napominje se da proces proširenja mora biti održan na osnovu Kopehagenskih kriterija (kriteriji za pristupanje), uspostavljenih principa i metodologije.

Savjet poziva zemlje kandidate da iskoriste trenutnu priliku i da preduzmu sve neophodne korake kako bi ubrzali put ka EU.

U nacrtu dokumenta istaknuto je da će napredak svih partnera koji teže pridruživanju nastaviti da se procjenjuje na osnovu njihovih zasluga.

Isto tako, nacrt dokumenta ističe da usklađivanje sa Zajedničkom inostranom i sigurnosnom politikom EU ostaje ključni aspekt procesa integracije i snažan izraz strateškog izbora partnera.

Savjet očekuje da se svi partneri u potpunosti usklade sa ovim EU politikama, uključujući i restriktivne mjere.

Pojedinačno, u aneksu nacrta dokumenta se navodi individualni napredak i stanje u državama članicama iz kojeg posebno izdvajamo:

Crna Gora

Savjet je pozdravio značajan napredak Crne Gore na njenom reformskom putu ka EU članstvu sa otvorena sva 33 poglavlja i 12 privremeno zatvoreni, kako stoji u nacrtu dokumenta.

Ističe se da se Crna Gora podstiče da dalje unaprijedi sprovođenje završnih kriterijuma, posebno za poglavlja o vladavini prava (poglavlja 23 i 24). Crna Gora mora da nastavi napredak na svom putu reformi, posebno u pogledu pravosuđa, slobode izražavanja, slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i javne uprave.

Dokument navodi kako EU očekuje da Crna Gora generalno poveća svoje administrativne kapacitete te da je broj pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou i dalje nizak i naglašava potrebu da Crna Gora poboljša svoj rezultat u pogledu istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala.

Uočen je napredak po pitanju politike azila i upravljanje migracijama dok se ističi potreba za punim usklađivanjem sa EU viznim politikama.

U vezi ekonomske politike, Savjet podstiče Crnu Goru da implementira reforme, smanji javni dug i nastavi sa naporima za jačanje finansijske uprave i transparentnosti.

Srbija

Draft dokumenta u aneksu koji se tiče Srbije ističe da se pozdravlja to što EU inegracije ostaju i dalje strateški cilj i očekuje da se ovo jasnije odrazi u politici Srbije „i u riječima, ali i u djelima“.

Pojašnjavajući ovaj stav stoji da „to uključuje demonstriranje snažne političke volje i dosljednosti u sprovođenju reformi vezanih za EU i objektivno i nedvosmisleno komuniciranje o EU“.

Savjet konstatuje ukupni napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pristupanju, sa otvorenim 22 od 35 pregovaračkih poglavlja i privremeno zatvorenim dva poglavlja.

Savjet podsjeća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Kosovom nastaviti da određuje ukupni tempo pregovora o pristupanju.

Dokument takođe navodi da Savjet uzima u obzir domaće masovne proteste izazvane urušavanjem nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, što je bio uzrok smrti 16 ljudi te navodi da iako je sloboda okupljanja generalno bila obezbjeđena, podsjeća na potrebu da se ona ojača i da se osigura bezbjednost novinara.

„Izvještaji o nasilju i prekomjernoj upotrebi sile tokom nekih od tih protesta zahtijevaju nepristrasne i temeljne istrage. Savjet poziva Srbiju da deeskalira tenzije i prevaziđe duboku polarizaciju u društvu stvaranjem uslova za inkluzivan dijalog koji uključuje sve zainteresovane strane, uključujući civilno društvo“, stoji u nacrtu dokumenta.

Takođe se ističe važnost regionalne saradnje po pitanju rješavanja ratnih zločina.

Istaknuta je zabrinutost Savjeta u vezi sticanja prava na putovanje bez viza u EU za državljane Rusije dodjeljivanjem srpskog državljanstva po ubrzanoj proceduri, što predstavlja potencijalni bezbjednosni rizik za EU.

Bosna i Hercegovina

U nacrtu dokumenta stoji da nakon odluke Evropskog savjeta iz marta 2024. godine o otvaranju pregovora o pristupanju sa Bosnom i Hercegovinom, Savjet očekuje da će BiH preduzeti sve relevantne korake s ciljem usvajanja okvira za pregovore. Potrebni su dalji napori u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o njenoj prijavi za članstvo u EU, kako je Savjet podržao 2019. godine.

Savjet napominje da je dinamika reformi i dalje u zastoju i poziva sve političke aktere da obnove fokus zemlje na napredak na putu ka EU i sprovedu neophodne reforme. Kao prioritetno pitanje, BiH treba da usvoji novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakon o sudovima u skladu sa evropskim standardima, kao i da imenuje glavnog pregovarača.

Bosna i Hercegovina takođe treba da razvije nacionalni plan za usvajanje pravne tekovine EU i hitno imenuje nacionalnog koordinatora za pretpristupne (IPA) fondove. Pozdravljeno je obnavljanje mandata EUFOR Altea, koja nastavlja da igra ključnu ulogu u podršci vlastima u Bosni i Hercegovini u održavanju sigurnog okruženja za sve građane. Ponovo je istaknuta važnost kontinuirane saradnje među međunarodnim akterima i podršku misiji visokog predstavnika i njegove Kancelarije.

Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija

U odnosu na druge tri države Zapadnog Balkana, nacrt dokumenta ističe napredak Albanije i podvlači potebu za više rada na vladavini prava.

Po pitanju Kosova naglašen je ograničeni napredak u reformama tokom perioda izvještavanja, te se poziva na uspostavljanje međupartijske saradnje kako bi se ubrzale reforme.

Navodi se da je ostvaren određeni napredak u borbi protiv organizovanog kriminala.

Ali se takođe ističe zabrinutost zbog dugotrajnog političkog zastoja nakon parlamentarnih izbora u februaru 2025. i očekuje dobro sproveden i inkluzivan izborni proces uoči prijevremenih opštih izbora 28. decembra 2025. godine.

Savjet priznaje napredak postignut u upravljanju migracijama i poziva Kosovo da se brzo uskladi sa viznom politikom EU.

Nacrt dokumenta takođe ističe podršku dijalogu sa Srbijom kao i konstruktivni pristup regionalnoj saradnji.

U odnosu na Sjevernu Makedoniju, Savjet napominje da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju suštinski elementi procesa proširenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja dok se u nacrtu dokumenta podsjeća na važnost postizanja opipljivih rezultata i sprovođenja bilateralnih sporazuma „u dobroj vjeri“, uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom.

Ukrajina, Moldavija Gruzija i Turska

U pogledu Turske nacrt dokumenta ukazuje na negativne trendove po pitanju demokratije, vladavine prava i osnovnih prava.

Gruzija se u dokumentu susrela sa osudama zbog anti-EU narativa koje šire gruzijske vlasti koje se pozivaju da oslobode oslobode provizorno zatvorene političare, novinare i aktiviste.

Za Moldaviju se pozdravlja potvrđen politilčki mandat proevropskoj vladi nakon referenduma o EU članstvu 20. oktobra 2024. kao i nedavni (septembar 2025.) parlamentari izbori koji su potvrdili posvećenost EU integracijama. Savjeta za opšte poslove EU potvrdio je podršku Ukrajini i osudio agresiju Rusije. Nacrt dokumenta navodi da će EU nastaviti da pruža političku, finansijsku, ekonomsku humanitarnu, vojnu i diplomatsku podršku Ukrajini.

Po pitanju borbe protiv korupcije, Savjet je istakao važnost nezavisnih i efikasnih institucija u ovoj državi.

Šef kabineta Zelenskog podnio ostavku nakon što su antikorupcijski istražitelji pretresli njegovu kancelariju

Kako su i ranje naveli zvaničnici u Briselu proširenje EU je ponovo postalo aktuelno, što se očekuje da će biti potvrđeno i na sastanku 16. decembra Savjeta za opšte poslove kada će se razmatrati zaključci nacrta dokumenta koji se baziraju na izvještaju Komisije o proširenju.

Ideja je da države članice EU jednoglasno odobre tekst dokumenta u koji je RSE imao uvid.

U godišnjem izveštaju za 2025. godinu navodi se da je „ovo prvi mandat Komisije od 2010-2014. godine gdje je, s obzirom na ubrzani tempo procesa za neke zemlje kandidate, proširenje realna mogućnost“ i da se cio proces „sada kreće brže nego u posljednjih 15 godina“.

Promjena tempa ima veze sa invazijom Rusije na Ukrajinu, pokrenutom 2022. godine, pri čemu je šefica inostrane politike EU Kaja Kallas primijetila da „geopolitičke promjene jasno govore u prilog proširenja. Proširenje nije nešto što je lijepo; to je nužnost ako želimo da budemo jači igrač na svjetskoj sceni“.

(RTCG)