1282 – Umro je car Mihailo VIII, osnivač posljednje vizantijske dinastije Paleologa (1259) i obnovitelj carstva nakon 57 godina latinske okupacije. Premjestio je prijestonicu iz Nikeje u Carigrad koji je osvojio 1261. i uspješno se odupirao namjerama Karla Anžujskog i Mlečana da uspostave Latinsko carstvo. Naslijedio ga je sin Andronik II.
1475 – Rođen je italijanski sveštenik Đovani de Mediči (Giovanni Medici), papa Lav X (Leo) od 1513. do smrti 1521. Kao veliki zaštitnik umjetnosti učinio je Rim centrom evropske kulture. Uprkos naporima, uključujući ekskomunikaciju osnivača protestantske crkve u Njemačkoj Martina Lutera (Luther), nije uspio da suzbije „jeres“ – pokret vjerske reformacije započet tokom njegovog pontifikata i spriječi stvaranje protestantske crkve.
1803 – Rođen je francuski kompozitor Hektor Berlioz (Hector), tvorac romantičarske programske muzike i utemeljitelj modernog orkestra („Fantastična simfonija“, „Romeo i Julija“).
1810 – Rođen je francuski pisac Alfred de Mise (Musset). Nesrećna ljubav s književnicom Žorž Sand (George) inspirisala ga je za pjesme „Noći“, a u autobiografskom romanu „Ispovijest jednog djeteta ovog vijeka“ opisao je „bolesti vijeka“ i sumrak ideala. Njegovim najboljim dramskim djelima smatraju se „Marijanine ćudi“ i „Ne šali se s ljubavlju“.
1843 – Rođen je nemački bakteriolog Robert Koh (Koch), jedan od osnivača bakteriologije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. Otkrio je 1882. bacil tuberkuloze (Kohov bacil), izolovao bacil antraksa i pronašao izazivača kolere.
1858 – Svetoandrejska skupština izvršila je smjenu dinastije u Srbiji zbacivši kneza Aleksandra Karađorđevića. Na prijesto je vraćen Miloš Obrenović, a za njegovog nasljednika proglašen je sin Mihailo.
1888 – Skupština Srbije prihvatila je ustav koji je predložila Narodna radikalna stranka. Ustavom, koji je pisan po uzoru na belgijski ustav iz 1831, u Srbiji je prvi put uvedena parlamentarna demokratija.
1894 – U Parizu je otvorena prva svjetska automobilska izložba na kojoj se predstavilo devet proizvođača.
1918 – Rođen je ruski pisac Aleksandar Solženjicin koji je zbog oštre kritike staljinizma u svojim djelima postao najpoznatiji sovjetski disident krajem šezdesetih. Pripovijetkom „Jedan dan Ivana Denisoviča“ uveo je u književnost temu Staljinovih logora, u kojima je proveo devet godina. Emigrirao je 1974, a u Rusiju se vratio poslije dvije decenije. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1970. („Odjel za rak“, „U prvom krugu“, „Arhipelag gulag“).
1937 – Fašističko Veliko vijeće donijelo je odluku da se Italija povuče iz Lige naroda.
1941 – Njemačka i Italija objavile su rat SAD, a Kongres SAD je istog dana objavio rat tim dvjema zemljama. Poljska je objavila rat Japanu, a Kuba, Kostarika, Nikaragva, Dominikanska Republika i Gvatemala Njemačkoj i Italiji.
1946 – Generalna skupština UN osnovala je UNICEF – Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć djeci u zemljama razorjenim ratom.
1972 – Američki astronauti iz broda „Apolo 17“, Eugen Kernon (Eugene Cernon) i Harison Smit (Harrison Schmitt) spustili su se na Mesec, u posljednjoj misiji programa „Apolo“.
1973 – Zapadnonjemački kancelar Vili Brant (Willy Brandt) i čehoslovački premijer Lubomir Štrougal (Strougal) potpisali su ugovor kojim je formalno poništen Minhenski pakt iz 1938, kojim su Velika Britanija i Francuska prepustile nacističkoj Njemačkoj oblast Sudeta u Čehoslovačkoj.
1991 – U Mastrihtu je potpisan Sporazum o monetarnoj i političkoj uniji članica Evropske zajednice.
1992 – Savjet bezbjednosti UN odobrio je, na zahtjev Makedonije, upućivanje 800 vojnika UN u tu bivšu jugoslovensku republiku.
1997 – U Kjotu je, poslije maratonskih pregovora, potpisan Protokol o zaštiti životne sredine koji predviđa smanjenje proizvodnje ugljen-dioksida i drugih štetnih gasova za koje se smatra da izazivaju efekat „staklene bašte“ i globalno zagrijavanje. SAD nisu potpisale dokument uz obrazloženje da bi to štetilo njihovoj privredi. Protokol iz Kjota, koji je potpisala 141 država, stupio je na snagu 16. februara 2005.
1999 – Umro je Franjo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske od aprila 1990, nakon prvih višestranačkih izbora u SFRJ, i prvi predsjednik nezavisne Hrvatske. Bio je lider Hrvatske demokratske zajednice, stranke koja se zalagala za izdvajanje Hrvatske iz SFRJ. Njegovom zaslugom Hrvatska je 25. juna 1991. proglasila samostalnost, a u januaru 1992. stekla međunarodno priznanje.
2000 – Izrael i Palestina obnovili su kontakte na višem nivou radi okončanja sukoba i nalaženja načina za obnavljanje mirovnih pregovora.
2001 – Vrhovni sud SAD osudio je Francuza Zakariasa Musauija za učešće u terorističkim napadima 11. septembra, što je prva kazna u SAD koja se direktno odnosi na te napade.
2002 – Prva evropska svemirska letjelica „Ariana-5“ eksplodirala je odmah nakon lansiranja iz Francuske Gvajane, poslije čega su se dva satelita vrijedna 600 miliona dolara srušila u Atlantik.
2012 – Umro je Ravi Šankar (Shankar), jedan od najpoznatijih indijskih muzičara 20. vijeka i dobitnik tri Gremi nagrade, ikona hipi pokreta, koji je svirao žičani instrument sitar. Slavu je stekao druženjem sa članovima Bitlsa (The Beatles).
2014 – Vlasti kineske provincije Sinđang, u kojoj žive pretežno muslimani Ujguri, uvele su zabranu nošenja vela koji pokriva lice na javnom mestu.
2015 – Kineski internet gigant Alibaba kupio je vodeći hongkonški dnevnik na engleskom South China Morning Post.
2016 – Na vanrednim parlamentarnim izborima u Makedoniji tesnu većinu dobila je vladajuća stranka VMRO DPMNE, ali je vladu pet i po mjeseci kasnije formirao Zoran Zaev (Socijaldemokratski savez Makedonije), nakon višemjesečnog ometanja VMRO DPMNE koje nije željelo da preda vlast. Otpor je kulminirao upadom nasilnih demonstranata u Sobranje 27. aprila.
Socijaldemokratska stranka (PSD) ubjedljivo je pobijedila na parlamentarnim izborima u Rumuniji sa više od 45,5 odsto glasova.
2016 – Preminula je Esma Redžepova, makedonska pjevačica romske muzike popularna na balkanskom prostoru, koja je tokom života odgajila 48 djece i učestvovala u brojnim humanitarnim akcijama.
2019 – Pacifičko ostrvo Bugenvil izglasalo je na referendumu nezavisnost od Papue Nove Gvineje, na osnovu mirovnog sporazuma iz 2001. kojim je okončan građanski rat u kojem je poginulo 20.000 ljudi.
(B92)
