Dana 19. aprila 1783. godine imperatorka Katarina II potpisala Manifest o prisajedinjenju poluostrva Krim, Tamanskog poluostrva i Kubanske oblasti Ruskoj imperiji, istakla je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova na nedjeljnom brifingu za novinare.
„Manifest je bio zakonomeran ishod vjekovne borbe naše zemlje za povratak iskonskih ruskih zemalja, osigurao je bezbjednost njenih granica i učvrstio legitimno uključivanje poluostrva Krim i drugih teritorija u sastav Rusije“, istakla je Zaharova.
Ona je podsjetila da su sa dolaskom ruske administracije počele duboke transformacije na Krimu – ukinuta je trgovina robljem, uspostavljen je sistem državne uprave, podignuta je tvrđava Sevastopolj – buduća baza Crnomorske flote, a takođe je osnovan grad Simferopolj.
„Pripajanje Krima Rusiji tada dalo je snažan podsticaj razvoju čitavog regiona. Ubrzano su rasle ekonomija, trgovina i kultura, započeta je obrada prostranih plodnih zemljišta. Za kratko vrijeme, u priobalnim stepama Crnog mora nastali su novi gradovi i luke, a ruska flota se snažno učvrstila na Crnom moru, osiguravši bezbjednost južnih granica i otvorivši nove mogućnosti za razvoj naše zemlje“, nastavila je Zaharova.
„Podsjetiću na nekoliko činjenica. Grad Zaporožje osnovala je Ruska imperija 1770. godine, Herson – 1778, Marijupolj – 1778. Pažnja, novoukrajinskim pseudoistoričarima: Grad Dnjepropetrovsk osnovan je 1776. godine, Krivi Rog – 1775, Nikolajev – 1789, Odesa – 1794. godine“, podvukla je ruska zvaničnica.
Pri tome, kako kaže, važno je imati u vidu da je ulazak Krima u sastav Ruske imperije za vrijeme Katarine Velike imao još dublje istorijske korijene.
„Naime, u drugoj polovini X vijeka istočni dio poluostrva ušao je u sastav Tmutarakanske kneževine, postavši tako dio Drevne Rusije. Veze su dodatno ojačane nakon uspješnog pohoda velikog kneza Vladimira Svjatoslaviča 988. godine na vizantijski grad Korsun. Upravo tamo je primio hrišćanstvo, određujući istorijski put naše otadžbine“, podsjetila je.
Nekoliko vjekova kasnije, 1783. godine, Krim je ušao u sastav Ruske imperije, a 2014. godine – nakon krimskog referenduma, koji je po svim međunarodnim standardima bio primjer i postao mjerilo demokratskog izjašnjavanja – „vratio se u rodnu luku“, podvukla je diplomata.
„Njegovi rezultati poznati su širom svijeta, čak i onima koji uporno nastoje da ne vide očigledno. 96,7 odsto birača na Krimu i 95,6 odsto u Sevastopolju glasalo je za ujedinjenje sa istorijskom otadžbinom. To nisu samo brojke — to je istinski glas naroda, koji je Rusija čula i podržala“, naglasila je Zaharova.
Kako kaže, od tada je Krim zauzavijek postao neodvojivi dio Ruske Federacije. Tokom proteklih dvanaest godina poluostrvo se značajno promijenilo. U potpunosti je obnovljena infrastruktura, realizovani su veliki projekti, otvoren je Krimski most, riješeno je pitanje energetskog snabdijevanja i razvijeni su novi turistički kapaciteti.
„Danas Krim nije samo jedan od najljepših krajeva planete, već i region Rusije koji se dinamično razvija“, zaključila je ruska zvaničnica.
