Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore dao je pozitivno mišljenje na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kinematografiji, kao i na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pozorišnoj djelatnosti, koje je pripremilo Ministarstvo kulture i medija.
Kako je ocijenjeno, predložene izmjene predstavljaju važan korak ka modernizaciji i unapređenju filmske industrije, ali i daljem jačanju normativnog i institucionalnog okvira za razvoj pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori.
Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović istakla je da ova rješenja predstavljaju iskorak ka savremenom i funkcionalnom sistemu u obje oblasti.
„Ova rješenja predstavljaju važan iskorak ka modernom, konkurentnom i održivom sistemu kinematografije, ali i ka stabilnijem, profesionalnijem i funkcionalnijem okviru za razvoj pozorišne djelatnosti u Crnoj Gori“, kazala je Vujović predstavljajući predloge na Zakonodavnom odboru.
Jačanje filmske industrije i uklanjanje administrativnih barijera
Govoreći o izmjenama Zakona o kinematografiji, Vujović je navela da je cilj stvaranje snažnijeg i stimulativnijeg sistema razvoja filmske industrije, uz smanjenje administrativnih prepreka i usklađivanje sa evropskim praksama.
„Cilj izmjena zakona o kinematografiji je stvaranje snažnijeg, efikasnijeg i stimulativnijeg sistema razvoja filmske industrije, uz uklanjanje administrativnih prepreka i usklađivanje sa savremenim evropskim praksama“, rekla je Vujović.
Ona je naglasila da se film dodatno afirmiše kao oblast od javnog interesa, ali i kao značajan ekonomski resurs.
„Kinematografija doprinosi zapošljavanju, razvoju kreativnih industrija i jačanju međunarodne vidljivosti Crne Gore“, poručila je ministarka.
Nove mjere za privlačenje produkcija i razvoj lokalnih sredina
Među ključnim novinama, kako je istaknuto, nalazi se uvođenje Plana razvoja kinematografije kao fleksibilnijeg strateškog dokumenta, preciziranje definicije domaćeg kinematografskog djela, kao i prenos nadležnosti za izdavanje odobrenja za inostrana snimanja na Filmski centar Crne Gore.
Takođe, predviđa se formiranje jedinstvene kontakt tačke za snimanja, čime bi se, kako je objašnjeno, pojednostavile procedure i dodatno privukle međunarodne produkcije.
„Povećanjem podsticaja sa 25 na 30 odsto, uz dodatnih pet odsto za manje razvijene opštine, želimo da podstaknemo ulaganja i ravnomjerniji regionalni razvoj“, navela je Vujović.
Prema procjenama iz Analize uticaja propisa, izdvajanja iz budžeta za ove namjene mogla bi biti uvećana za 10 do 15 odsto na godišnjem nivou, u zavisnosti od broja projekata.
Istovremeno, kako je istakla, očekuje se da će prihodi i ukupne koristi za državu biti višestruko veći kroz poreze, doprinose, PDV i druge efekte koje ostvaruju strane produkcije tokom snimanja u Crnoj Gori.
Unapređenje sistema pozorišne djelatnosti
Govoreći o izmjenama Zakona o pozorišnoj djelatnosti, Vujović je naglasila da su one usmjerene na jačanje profesionalnog i institucionalnog okvira pozorišta.
„Predložene izmjene imaju za cilj jačanje profesionalne autonomije pozorišta, jasnije definisanje umjetničkih i repertoarskih funkcija, kao i preciznije uređenje odnosa između umjetničkih i upravljačkih struktura“, kazala je ona.
Kako je dodala, izmjenama se preciziraju pojedini pojmovi radi usklađivanja sa savremenim pozorišnim praksama, a uvodi se i mogućnost da narodno pozorište obavlja i pripremu i prikazivanje baleta i opere.
„Uvodimo i mogućnost da narodno pozorište, pored osnovne djelatnosti, obavlja pripremu i prikazivanje baleta i opere, čime se stvaraju institucionalni preduslovi za razvoj muzičko-scenske umjetnosti“, navela je Vujović.
Veća odgovornost i transparentnost u upravljanju
Posebna pažnja posvećena je sistemu upravljanja pozorištima, kroz jačanje uloge Pozorišnog savjeta u usvajanju godišnjih umjetničkih planova i repertoara.
„Predloženim rješenjima jasnije razgraničavamo nadležnosti između direktora i umjetničkog direktora, posebno kada je riječ o upravljanju budžetskim sredstvima, što doprinosi većoj odgovornosti, efikasnosti i transparentnosti“, istakla je Vujović.
Zakonom se, kako je pojasnila, predviđa i mogućnost formiranja stručnog savjetodavnog umjetničkog tijela radi unapređenja kvaliteta programa i strateškog razvoja pozorišta.
Takođe, uređuje se i postupak dodjele zvanja dramskim umjetnicima, uz obavezu donošenja podzakonskih akata za najviša zvanja u oblasti pozorišne umjetnosti – doajen i prvak.
„Dodatno uređujemo i postupak dodjeljivanja zvanja dramskim umjetnicima, čime se obezbjeđuje veća pravna sigurnost, transparentnost i ujednačena praksa“, zaključila je Vujović.
