Mitropolit Joanikije gostuje večeras na Radio Televiziji Crne Gore.
Šta će biti Vaši prvi zadaci?
Vršiću svoju redovnu službu. Moja dužnost je da propovijedam Sveto Jevanđelje koje donosi preporod ovom svijetu. Da objedinjavam sveštenstvo i vjerujući narod. Sve je to usmjereno prema Bogu ali i prema čovjeku.
„Mi nismo neko organizovano preduzeće. Sve te stvari koje su bazirane na svjetskom, zemaljskom principu prođu, a Crkva stalno napređuje, jača, rađa nove plodove. Biće u ovom rastu Ckrve mnogo aktivnosti. Obnavljati Crkve, poboljšati Bogosloviju, unaprijediti Svetigoru. Jedna od mnogih zadataka Mitropolije je briga o kulturnom nasljeđu. Tu je mnogo važna komunikacija sa državom. Nikad nismo sporili nadležnost države za kulturna dobra, ali neka kulturna dobra su i vlasništvo Crkve, koje i mi moramo da čuvamo. Mitropolija je uvijek imala i kulturnu djelatnost.
Događaji na Cetinju su izazvali nemire i podjele. Da li vidite dio svoje odgovornosti? To sam pitao predsjednika Đukanovića, pitam i Vas?
Volio bih da mi neko objasni za ono loše što se dogodilo. To nije bilo samo moje pravo. Da je moje, lako bi smo sa tim postupili. Ja sam izabran od strane Crkve, i naroda koji me poslao, koji me prihvatio, i zna se gdje stoluje Mitropolit već vjekovima. Mi smo učinili sve da ne dođe do bratskog krvoprolića i smanjili smo taj veoma svečani skup na koji bi sigurno došlo više hiljada ljudi. Mi smo odustali od toga.
Oko svih tih stvari gdje se pominju sukobi, treba pitati one koji su to organizovali. Lično Mila Đukanovića. Ne samo ovaj put, što se tiče poslova Crkve, već i za sve drugo što se tiče prekršaja Ustava Crne Gore.
Ako se politika umiješa u poslove Crkve, i na najgrublji način pokušava da spriječi poslove Crkve, onda mi moramo da se branimo.
Da li u Crnoj Gori postoji Ustav, da li postoje institucije? Ako neko hoće da spori pravo na ustoličenje Mitropolitu, neka to pokuša putem tužbi, procedura, koje su dostupne svakome, ako mi nekome ugrožavamo pravo. Ako su tu neki konflikti, da vidimo šta kaže pravna struka.
U cijeloj Crnoj Gori nastao bi haos ako bi mi odustali. Ja kao Mitropolit, nemam pravo da ugrozim Mitropoliju. Time bi Mitropolija i Pravoslavlje bilo na najdublji način ugroženo. Bila bi ugrožena Crna Gora. Ako je ijedan kontinuitet jasan u Crnoj Gori i istorijski i pravni i imovinski, to je kontinuitet MCP koja neprestano funkcioniše evo 800 godina. Ona ima svoje episkopsko premstvo, i to je ona zlatna nit, i po tome se ona prepoznaje. I da ja sad pod pritiskom vlasti ugrozim odustajući od njenih prava, ja ne bih prihvatio. Nemam prava na to.
Možete li prošetati Cetinjem?
Ja dobro znam da se 90% Cetinjana nije protivilo mom ustoličenju. Ja sam hirotonisan u Cetinjskom manastiru od strane Patrijarha Pavla. Bolje znam Cetinje od predsjednika Crne Gore. Znam taj narod. Ja idem po cijeloj Crnoj Gori. Služim u Cetinjskom manastiru. Pričam sa Cetinjanima. Želim da se tenzije spuste. Ako sam nekome kriv tu sam.
Od Vašeg autoriteta i autoriteta predsjednika Đukanovića zavisiće dosta. Da li ste spremni kao Mitropolit, da kad dođe vrijeme komunicirate sa Đukanovićem zarad dobra naroda?
Ne mogu ja baš lako zaboraviti gospodinu Đukanoviću sve što je učinio protiv MCP i SPC ali ja poštujem i državu i predsjednika i ne želim da se miješam u politiku. Ako se politika miješa u Crkvu, onda je drugo. Ja strogo poštujem odvojenost Crkve i Države. To je načelo nove Evrope. Nikakav problem, ako ima nade da spustimo tenzije, i svako da se bavi svojim poslom. Ako je Đukanović spreman da ostavi Crkvu, ja sam za. Ali on to ne radi. On najgrublje govori o Crkvi da smo projekat velikosrpskog nacionalizma što nema veze sa istinom. Mi smo Crkva Boga živoga, institucija koju je ustanovio Gospod Isus Hristos.
Dio javnosti ipak u vama vidi čovjeka koji daje podršku određenim političarima. Nije li to ipak miješanje u stvari države? Da li i Vi prelazite granicu?
Ne možete ipak izjednačavati izjave povodom nekog događaja, gdje se neko izjašnjava kao slobodni građanin. Na nikšićkim izborima, držao sam se po strani. Ako sam primio predsjednika Vlade ili predsjednika Skupštine, to su ipak predstavnici države, ne političari. Ako sam primio njih, da li to znači da sam se ja umiješao u izbore? Ne možemo ni mi protiv ovog svijeta. Time sam pokazao poštovanje države. Predsjednik države primjera radi, nikad nije htio.
Moje bavljenje politikom je jasno iz mog pređašnjeg rada. Nikad se nisam bavio politikom osim kad se politika umiješala da povrijedi slobodu naše vjere. Tad smo strogo poštovali sve zakone, držali se Jevanđelja, i tu se vidjela snaga vjere. Zašto je narod to podržao? Zato što se nismo izjednačili ni sa jednom strankom, ali jesmo bili protiv tad aktuelnog režima.
Ali nakon smjene vlasti utičete na politiku? Na skupu pod Ostrogom ste sugerisali da većina podrži Krivokapića
Vidite gospodine Klikovac, u nekim momentima je potreban razgovor. Političari sa jedne strane i mi crkveni velikodostojnici brinemo o istom narodu. Normalno je da u nekim momentima dođe do savjetovanja. To apsolutno ne znači da smo mi bilo koga postavljali, micali. Ništa od toga. Mi smo razgovarali. Ljudi koji se bave politikom su donosili ključne odluke. Mi se u to nismo miješali.
Gospodine Mitropolite, gotovo 100 godina se raspravlja o CPC. Od 2000 godine CPC je registrovana kao vjerska zajednica. Nedavno je urađeno istraživanje koje govori da CPC podržava 21%. Prema popisu 2011 72% je bilo za SPC. Kakav će Vaš odnos biti prema poštovaocima CPC?
Svako ima pravo da se udružuje i stvara vjerska udruženja. Svako može da vjeruje šta god hoće. Mi poštujemo. Što se tiče CPC, koju ste pomenuli da je registrovana, ona nije nigdje registrovana pri Crkvi, već samo u državi. Nijedna Crkva je ne priznaje. Ne postoji ni jedan hram u kom kanonski oni mogu da služe. Šta mi imamo tu da pričamo? Poštujem njihovu slobodu, ali nemaju pravo da posežu za nečim što nije njihovo. Kontinuitet MCP odnosno SPC u Crnoj Gori je jasan! Blistav! I istorijski, imovinski, pravni, kao i svaki drugi. Mi nemamo problem sa CPC dokle se ona bavi svojim poslom u svom djelokrugu. Kada ono hoće da uzurpira ono što nije njeno, to i narod brzo registruje.
Mnogo puta je ta organizacija poslužila samo za političku upotrebu. Gdje su njeni vjernici? Oni ljudi na Cetinju što su se bunili tamo? To je mali broj Cetinjana.
U jedno vrijeme CPC se zvala autokefalna, i sačuvala je Pećku Patrijaršiju. Sv. Petar je imao bijelu kamilavku, što nose poglavari Crkve. Vi to ne nosite, već nosi Patrijarh u Beogradu.
Njegoš je imao. To nije znak autokefalnosti. Svaki ruski mitropolit nosi bijelu kamilavku. Poglavari nekih drugih slovenskih crkava takođe nose bijelu kamilavku. Ona je nazvana autokefalnom u vrijeme kralja Nikole. Ali sa crkvenog stanovišta nije imala autokefalnost. Nije je tražila, niti je dobila. Ona je samu sebe tako doživljavala, kao jedini slobodni dio Pećke Patrijaršije. Lazar Tomanović, predsjednik Vlade u vrijeme kralja Nikole upravo o ovome i govori. Ona je imala srpski identitet. I kada su se stvorile mogućnosti za obnovu, Mitropolija je dala ogromni doprinos obnovi. Time je potvrdila tu borbu za slobodu od ukidanja Patrijaršije 1766 godine.
Da li poštujete nacionalno osjećanje ljudi koji kažu da su Crnogorci?
Poštujem svako nacionalno izjašnjavanje. Sa svim mogućim poštovanjem ih prihvatam. To je njihovo pravo. Ja imam svoje viđenje istorije. Ja se toga držim, što je definisano u doba Petrovića. To su poštovali svi moji prethodnici, i tako su se osjećali. Recimo vladika Danilo Petrović, utemeljivač loze Petrovića, on se potpisivao ne samo kao mitropolit, već kao vojvodič srpskoj zemlji. Osjetili su potrebu da definišu i to pitanje. Zvanična definicija je bila, da su pravoslavci u Crnoj Gori nacionalno Srbi, a državljanstvom Crnogorci.
O kapeli na Lovćenu. Rekli ste da ćete raditi na njenom povratku. Ako takav čin izazove nove podjele, da li biste i dalje išli u ostvarivanje tog plana? Da li je kapela toliko bitna?
Moj stav je da je ona nasilno srušena. Time je pogažen Njegošev amanet i time je ugroženo njegovo djelo. Nije to baš amanet koji lebdi, već jako konkretan. Bilo je mnogo politike oko njenog rušenja, zbog politike je i srušena. Nijedan kulturološki razlog nije mogao da je sruši .Treba čitati najveće umove Jugoslavije koji su se tome protivili. To su male studije koje su i danas aktuelne. Mitropolit Amfilohije je na neki način vratio kapelu. On je na teritoriji MCP podigao 12 kapela. Ja sam podigao 9 u eparhiji Budimljansko nikšićkoj. Doći će dan kada ćemo radi izmirenja naroda podići kamen na Lovćen i obnoviti kapelu.
U crnogorskoj patologiji ima mržnje protiv Njegoša, borbe protiv Njegoša. Mi želimo da ga učinimo po svojoj mjeri, a on je toliko velik. Kad budemo vraćali kapelu, vraćaćemo je samo u funkciji IZMIRENJA Crne Gore. Za nas se ona na nebo vaznijela i za nas ona postoji. Po Crnoj Gori smo ih izgradili mnogo, ali se podižu i u drugim krajevima. Ona je kao zrno pšenice koje umre ali rađa stostruki plod.
Nedavno je Vlada naložila katastru da Cetinjski manastir pređe u vlasništvo države. Prijestonica je izglasala da vlasništvo pređe u CPC. Predmet prepisa crkava i manastira je bio motiv za litije, a sad se to desilo. Zašto nema sad litija?
Urađena je nezakonita stvar. Jednom kad se uradi nezakonita stvar treba dosta vremena da se ispravi. Vlasništvo Cetinjskog manastira od Ivana Crnojevića, pa do mitropolita Danila i mitropolita Amfilohija. Vlasništvo je jasno. Pripada MCP. Kada je donošen zakon o prijestonici, oni su to jezgro Cetinja proglasili vlasništvom prijestonice. Uradili su nezakonitu stvar. Ne može niko nikome da oduzme imovinu na takav način. Taj prepis je izvršen. Napravljena je greška. Mi smo uložili žable. I sada, ukoliko bi Prijestonica donijela bilo kakav akt o novoj promjeni vlasništva, to bi bilo nezakonito i služilo bi samo novom podizanju tenzija i bacanje prašine u oči. Treba imati strpljenja i ostaviti pitanje vlasništva pravnicima.
Za državu je sporan taj upis na Prijestonicu jer je to nezakonita stvar. Ustavni sud je oborio tu odluku Prijestonice. Čak su se i privatne kuće našle u vlasništvu Prijestonice. Oko 5000 vlasnika imovine su takođe bili u nezavidnoj situaciji jer svi posebno moraju da pokreću postupke u katastru da bi vratili svoja imanja i postali njihovi vlasnici.
Dokle je došla komunikacija oko Temeljnog Ugovora? Šta je bilo sporno?
Da pođemo od činjenice da je Crna Gora potpisala ugovore sa drugim vjerskim zajednicama, što je potpuno normalna stvar. Sa SPC nije niko razgovarao. Pokrenuli smo inicijative sa prethodnom vlašću, i niko nam nije odgovarao. U formulaciji iz 2012 je bila formulacija Srpska Pravoslavna Crkva, odnosno eparhije SPC, a onda u daljem tekstu Pravoslavna Crkva. Vidite, Pravoslavna Crkva ne postoji u Ustavu SPC. Ne postoji samo Pravoslavna. Naziv Pravoslavna Crkva Crne Gore je izazvao dosta nedoumica. Mnogo ljudi je to tumačio kao da se mijenja status Crkve u Crnoj Gori.
Da li je to bio crkveni separatizam?
Neki ljudi su to očekivali, i misle da je pokrenuto to odvajanje. To nikad nije bilo tačno. Ne može Mitropolija da izbriše svoj identitet. Svetosavski, Hrišćanski. Mitropolit mora da poštuje jedinstvo Crkve. Vjekovna jurisdikcija SPC je potpuno jasna, posebno na ovom području, jasnija nego mitropolije karlovačke.
Nakon smrti mitropolita Amfilohija Sinod SPC je ukinuo episkopski savjet, kao i titulu arhiepiskopa cetinjskog. Najbliži saradnici mitropolita Amfilohija, prije svih o. Gojko su smijenjeni. Dio javnosti govori da je to revanšizam tom crkvenom separatizmu. Da li je to beogradski uticaj?
Mislite li da je o. Gojko separatista? Nije! Titula arhiepiskopa nije ni ukinuta, ona nema potrebe trenutno da postoji. Postoji trenutno u Hrvatskoj. Sinod je odlučio da Episkopski savjet postoji i dalje u Hrvatskoj. U istoriji SPC u Crnoj Gori je uvijek bila odluka da se arhijereji jedne pomjesne crkve sastaju i da njihove odluke imaju značaja na lokalnom nivou. Isto kao i sveštenici. To ne mora da ima neku zakonsku osnovu, jer je to običaj od davnina, i mi se sastajemo mimo institucije Episkoskog savjeta.
Zalažete se za vjeronauku. Neki govore da to izaziva nove podjele?
Opet se moramo vratiti na pravo. Da li mi imamo to pravo? Da li građani, vjernici, djeca, imaju pravo na vjersko obrazovanje. Oni plaćaju porez državi, građani su ove države. Traži se samo od nas, radi mira u Crnoj Gori, brišemo svoja prava? Zašto neka druga strana koja u suštini nema nikakvog argumenta, tobož proevropska a u suštini antievropska to od nas traži? Što bude više prava, biće manje podjela
Crna Gora je treća u svijetu po broju zaraženih od Korone. Možete li vašim autoritetom pozvati ljude da se vakcinišu?
Nije tačno da je religija protiv medicine, shvatio sam da ste to pitali. Ja sam se vakcinisao, ali moramo poštovati slobodu ljudi. Ja sam se vakcinisao zbog prevelikih dužnosti i obaveze da budem s ljudima. Uvijek pozivam ljude da poštuju medicinu, ali moram da poštujem i slobodu svake ličnosti. I religija postavlja slobodu izbora. Ne možemo od društva praviti tor. Treba ljudima govoriti, ali ne mogu ja biti taj koji će objasniti ljudima da se vakcinišu iako sam se ja vakcinisao. Ljekari moraju o tome govoriti. Organizujte te emisije, i Vi ćete doprinijeti u svakom pogledu. Mi se molimo Bogu za zdravlje ljudi. Ovaj novi talas je opasan. Ljudi moraju biti odgovorni, i moraju čuti glas najboljih ljekara.
