Mirjačić za Borbu: Jakšić Stojanović nastavila praksu bivšeg režima, za vrijeme DPS-a bila u Savjetu za obrazovanje!

Aktuelna ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović bila je u Savjetu za obrazovanje 2017. godine za vrijeme vladavine DPS-a, a za sadašnji mandat preporučila ju je određena politička organizacija, kazao je za Borbu bivši direktor Osnovne škole „Bajo Pivljanin“ Milutin Mirjačić.

Podsjetimo, Mirjačić je razriješen sa funkcije direktora pomenute škole 8. aprila ove godine, a njegovom razrješenju prethodila je odluka da škola ne koristi zvanični vizuelni identitet povodom obilježavanja 20 godina od referenduma 2006. godine, već da nastavi sa dosadašnjom praksom u službenoj korespodenciji.

Mirjačić je takođe prokomentarisao da je Jakšić Stojanović nastavila praksu bivšeg režima kada je odnos prema posveti u pitanju.

„Gospođa Jakšić Stojanović bila je u Savjetu za obrazovanje od 2017. godine. I koji je prozivod toga? Gdje su priručnici, gdje su konkretna rješenja za neke od problema u obrazovnom sistemu?“, istakao je Mirjačić.

„Samo se priča o tome koliko je novca za nešto utrošeno. Sve već viđeno, sve što su radili i prethodni prije izbora“, dodao je naš sagovornik.

On je ujedno ocijenio da misli da u sadašnjem obrazovnom restoru na čelu sa Jakšić Stojanović ne postoji nikakva volja za promjenama u školstvu.

Kako je naglasio, smatra da je to bila ruka koja je stavila potpis na njegovo razrješenje

Mirjačić je, govoreći za naš portal o svom razrješenju i procedurama u obrazovnom sistemu, naveo da je formalno postojala zakonska procedura i da je ona, prema njegovim riječima, ispoštovana, ali da on sam nije želio da je slijedi iz principijelnih razloga.

„Predviđeno je da se u planovima razvoja obrazovnih ustanova mora poštovati zakon koji predviđa uključivanje samoevaluacije i eksterne evaluacije, ali ja tvrdim da takvi mehanizmi u praksi ne sprovode na način koji obezbjeđuje kvalitet obrazovanja“, obrazložio je Mirjačić.

On je pomenuto potkrijepio praktičnim primjerima iz svakodnevnog školskog života, primarno fokusirajući se na svoje obrazovanje i profesionalno iskustvo.

Naročito je naveo da je još tokom srednjoškolskog obrazovanja uočio, kako tvrdi, nesklad između ocjena i stvarnog znanja, kao i da su mu više odgovarali praktični i stručni predmeti, dok je teorijski dio nastave, prema njegovim riječima, često bio formalizovan i nedovoljno primjenjiv.

U daljem razogovoru za naš portal upozoravao je na problematiku pretjeranog formalizma u obrazovnom sistemu koje potpuno skreće fokus sa sticanja znanja:

„Ne želim da pišem razvojni plan na način na koji ja smatram da nije prikladno samo zato što to neko eksterno zahtijeva od mene. Oni, eto, sve to rade 30 godina, a ne pomjeraju se s mjesta“ .

„Ništa novo niti začuđujuće . Kada imate učenika koji u praksi ne zna šta da radi, koji ima tremu i koji će besciljno da sjedi i sluša sedam časova, kojem je škola predstavljena kao nešto dosadno s jedne, ili nastavnika koji na posao ide s velikim opeterećenjem, s druge strane, ni ne može drugačije.

Potom idu kod pedagoga, on ih saslušava kao da su na Golom otoku. Pa začarani krug Savjet roditelja-direktor. Svi stalno misle da će dosadašnjim praksama riješiti problem, a problema na sve strane“, ispričao je Mirjačić.

Kao jedan od primjera naveo je situaciju iz školovanja u kojoj je, kako tvrdi, pokazao znanje koje nije bilo adekvatno vrednovano, ali mu je ipak naknadno priznata viša ocjena nakon demonstracije rješenja na tabli.

On je zatim prokomentarisao to iskustvo tvrdeći da ga je ono motivisalo da kritički posmatra rad obrazovnog sistema i kompetencije pojedinih nastavnika, te da je kasnije tokom studija insistirao na razumijevanju suštine gradiva, a ne na pukom memorisanju.

Posebno je kritikovao, kako navodi, nedovoljnu praktičnu primjenu znanja u visokom obrazovanju, ističući da studenti često završavaju studije bez sposobnosti da to znanje primijene u realnim situacijama.

Kao ilustraciju savremenih mogućnosti, naveo je razvoj alata vještačke inteligencije, poput „Cursor AI“, koji, prema njegovim riječima, omogućava brzo kreiranje softverskih rješenja i može značajno promijeniti način učenja i rada u IT sektoru.

Takođe je govorio o potrebi uvođenja praktičnih priručnika i savremenih metoda učenja, koje bi, kako smatra, omogućile učenicima da lakše povežu teoriju i praksu. U tom kontekstu pominje i primjenu Feynmanove tehnike, naglašavajući važnost jednostavnog objašnjavanja kompleksnih pojmova.

„Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku Ričard Fejnman kazao je da određeni pojam ne može u potpunosti razumjeti neko ko nije u stanju da ga uprosti tako da ga svako može shvatiti. Ja u to vjerujem.

U matematici znam apstraktne stvari koje mnogi svršeni matematičari, ili čak magistri, ne umiju da ih razumiju do tog jednostavnog nivoa. A apstrakcija upravo jeste u tome što postoji jedno jednostavno objašnjenje koje bi zaista bilo svakome razumljivo, ali koje je skriveno“, objasnio je Mirjačić.

Naš sagovornik je dalje ukazao na to da je  obrazovni sistem opterećen birokratijom i da se previše oslanja na formalne procedure, evaluacije i seminare, dok se suštinski problemi u nastavi, kako tvrdi, ne rješavaju.

Kritikovao je i sistem stručnog usavršavanja nastavnika, navodeći da su seminari često formalnost bez stvarnog efekta na unapređenje znanja i nastavne prakse.

Govoreći o širem kontekstu, ocijenio je da kvalitet obrazovanja ima ključni problem u nedovoljnoj povezanosti sa praksom, te da veliki broj svršenih studenata nema funkcionalna znanja potrebna za rad u struci.

Kako je konstatovao, novi kriterijumi za zaposlenje nastavnika čiju je implementaciju Ministarstvo prosvete, nauke i inovacija najavilo imali bi smisla kada bi sam obrazovni sistem bio drugačiji i uređeniji, ovako će ostati bez efekta.

Na kraju je, Mirjačić je pomenuo da se, prema njegovom mišljenju, u obrazovnom sistemu nije desila suštinska promjena u prethodnom periodu, te da su problemi koji su postojali ranije i dalje prisutni.

„Ministarka u 42. Vladi Vesna Bratić imala je najviše hrabrosti, ali ne i ideju kako startovati rješavanje problema i kako promijeniti stvari“, zaključio je Mirjačić.