U sinoćnjoj emisiji Direktno na TV Euronews, voditeljka Minja Miletić iznijela je podatak da su Željko Obradović i njegov stručni štab u periodu od četiri godine koštali KK Partizan oko 17 miliona eura.

Ovu informaciju, koju je Miletić javno saopštila tokom razgovora, predsjednik Partizana Ostoja Mijailović nije demantovao, iako je imao priliku da to učini neposredno u programu.

Miletić je naglasila da se radi o zbirnom iznosu za cjelokupan stručni tim tokom četvorogodišnjeg perioda, dok se Mijailović, umjesto osporavanja cifre, fokusirao na druge aspekte funkcionisanja kluba i finansijske modele koje, kako je kazao, Partizan primjenjuje u kontinuitetu.

Pitanje koje ostaje otvoreno: šta je Partizan dobio za uloženi novac?

U javnosti se već mjesecima vode rasprave o odnosu između velikih ulaganja i sportskih rezultata. Dolazak Željka Obradovića 2021. godine najavljen je kao početak nove ere Partizana, sa ambicijama koje uključuju stabilnost u Evroligi i povratak u vrh regionalne košarke.

Međutim, rezultati tokom četiri sezone nijesu pratili finansijski obim projekta. Partizan je doživio i sportske uspjehe i sportske padove, ali bez plasmana u završnicu Evrolige i bez ABA titule koja je bila ciljano mjerilo napretka.

Zašto je cifra značajna?

Ako je podatak o 17 miliona evra tačan, to bi značilo da je Partizan, u prosjeku, izdvajao više od četiri miliona evra godišnje samo za stručni štab — bez uračunatih ugovora igrača, bez logistike, bez ostatka sportskog pogona.

U poređenju sa budžetima većine regionalnih klubova, takav iznos je na nivou nekih od najskupljih stručnih timova Evrope.

Mijailović ostavio prostor za tumačenje

Odbijanje predsjednika Partizana da demantuje javno izneseni podatak otvorilo je dodatna pitanja u navijačkoj i stručnoj zajednici:
• da li je cifra zaista tačna?
• ako jeste — da li je ulaganje imalo efekta koji je očekivan?
• i najvažnije: šta je strateški plan kluba nakon odlaska Obradovića?

Za klub koji svake godine traži način da balansira između ogromne potrošnje i finansijske realnosti domaćeg tržišta, ovo pitanje postaje jedan od ključnih elemenata buduće transparentnosti.

Tagovi