Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Andjela Jakšić Stojanović vanredna profesorica na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), prema dostupnim podacima, većinu svojih naučnih radova za izć,bor u akademska zvanja objavila je u časopisima koji se nalaze na crnim listama međunarodnih akademskih zajednica.
U akademskom svijetu pravila su jasna. Visoka zvanja ne stiču se formalnošću, već kvalitetom i međunarodnom provjerom rada. Objavljivanje radova u časopisima indeksiranim u bazi Web of Science (WOS) predstavlja jedan od ključnih kriterijuma globalnog standarda kvaliteta u nauci. Ta baza već decenijama važi za referentni okvir u ocjeni naučne relevantnosti i doprinosa.
Upravo zato, navodi da su radovi korišćeni za akademsko napredovanje objavljivani u publikacijama koje se u međunarodnoj stručnoj javnosti dovode u vezu sa upitnim standardima, otvaraju ozbiljna pitanja.
Pitanje standarda, a ne ličnosti
Ovdje nije riječ o ličnom napadu, već o principu. Ako ministar prosvjete i nauke treba da bude simbol akademske izvrsnosti i standarda, onda kriterijumi moraju biti nesporni. Posebno u državi koja godinama pokušava da reformiše obrazovni sistem i podigne naučne reference na viši nivo.
Objavljivanje radova u časopisima koji nijesu priznati u relevantnim međunarodnim bazama, ili koji su označeni kao problematični u akademskim krugovima, ne može biti pitanje forme, već suštine.
Šta znači “crna lista”?
U međunarodnoj akademskoj praksi postoje takozvani predatori časopisi – publikacije koje formalno objavljuju naučne radove, ali bez ozbiljne recenzentske procedure i naučne kontrole kvaliteta. Objavljivanje u takvim časopisima često se smatra pokušajem brzog napredovanja bez stvarne međunarodne verifikacije.
Ako su tvrdnje o objavljivanju radova u takvim publikacijama tačne, onda je legitimno pitanje: kako su takvi radovi vrednovani prilikom izbora u akademska zvanja?
Odgovornost resora
Ministarstvo prosvjete i nauke ima ključnu ulogu u postavljanju standarda. Upravo zato je važno da osoba na njegovom čelu nema ni najmanju mrlju u akademskom kredibilitetu.
Crna Gora je mala akademska zajednica i upravo zbog toga mora biti još rigoroznija u poštovanju međunarodnih standarda. Svaki kompromis na tom polju šalje pogrešnu poruku studentima, profesorima i istraživačima.
Potrebno pojašnjenje
Javnost ima pravo da zna:
– Koliko radova ministarke je indeksirano u WOS bazi?
– Da li su radovi korišćeni za izbor u zvanje objavljivani u časopisima sa upitnom reputacijom?
– Ko je i na osnovu kojih kriterijuma izvršio akademsku evaluaciju?
U zemlji u kojoj se često govori o reformama i borbi za kvalitet, pitanje akademskog integriteta ministra prosvjete ne može biti sporedno.
Jer obrazovanje počiva na povjerenju. A povjerenje se ne gradi titulama – već standardima.

DA DA TAKO
Pozabavite se vi njenim korupcijama, malverzacijama, glupšću, .a to kako je dosla do zvanja to je po njenom ponasanju, vokabularu i etičnošću i najglupljem jasno..Zena zraci „intelektualnošću“.
Опасна је дугоноса.За све странке и све опције.Да је поништена смјјена коју је Весна обавила ова би с усхићењем и извињењем вратила тзв.директоре. пардон говна од директора послушника и вашке дрпс режима.
Часописи сваштаре са рецензијом која траје мјесец док је просјечан пут од слања рада до објављивања у области хуманистике 2 године. Sustainability је благо речено синоним за врло широко схватање академске етике, да не кажем да је срамота слати рад тамо јер сви знамо каквог је квалитета кад је за све струке и области, а има преко 17000 објављених радова годишње. АЈС је академски и министарски саморекламерски пројекат – споља гладац…Можда јој се свете из Друге што ради за Прву фамилију, али је све што пише у Вијестима тачно. Ми из академске заједнице то одавно знамо. Мада је тек сад неко пажљиво све прегледао. Зашто баш сад и да ли ПЕС спречава Зојину другу да преузме кормило? Ово је велика брука. Нека види мало како је Биљи било.
Драге има рад не само објављен у медицинском часопису него је платила да јој га напишу. Шта мислите што ћути откад је изабрана за ванредну?
Првопрекречени је врло растегљивог морала, не чуди да је муљао.
Мујке има радова и у јаким часописима.
Ракочевић, криминолог, бивши затворски чувар, се дописа жени на рад о гојазности и дијабетесу код дјеце.
Двопрезимена наградила за изврсност двије исте као и она, муљаторке.
Бакрач је добар професор и ако је објавио у неком од тих часописа, то је можда један рад, исто као и Саша.
Не бих ја њих трпала у исти кош.
Bog je kaznio što prije teškom kaznom. Ovo je najveće zastiđe u Vladi. Nadam se da će ubrzo praviti društvo Vekiju.