Predložene izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu usklađene su s preporukama Venecijanske komisije, saopštio je ministar pravde Bojan Božović.
Odgovarajući na optužbe opozicije tokom današnje rfasprave u parlamentu da je predloženo zakonsko rješenje neustavno, Božović je kazao da je prva preporuka VK bila donošenje jasnog zakonskog okvira, koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda. Istakao je da nije odgovorno da se ne uvaže preporuke VK.
On je rekao da je druga preporuka uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda.
– Preporuka broj tri je usvajanje odredbe kojima bi se sudiji omogućilo da nastavi da vrši funkciju dok novi sudija ne stupi na dužnost, kako bi se izbjegla situaciju u kojoj se sudijska mjesta su upražnjena zbog toga što nove sudije nijesu imenovane – dodao je Božović.
On je kazao da je četvrta preporuka razmatranje proširivanja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa uz puno poštovanje procesnih garancija i očuvanje funkcionisanja suda.
Božović je naveo da se dileme koje imaju odnose dominantno na starosnu granicu.
– Mi smo više puta ukazivali na istu ovu dilemu ili naše izazove i o tome govorili i sa VK. Međutim, nakon što smo u prvobitnoj verziji išli na opciju da ne idemo na ovakav oblik, VK je dala osvrt na naše mišljenje i rekla da smo ispunili tri popreporuke, dakle da nijesmo ispunili ovu koja se od nas zahtijeva – naveo je Božović.
On je kazao da su potom predložili izmjene zakona, te da Ministarstvo nijedan zakon ne bi uputilo Skupštini da nema zeleno svijetlo VK ili Evropske komisije (EK). Ministra kaže da je svjestan da zakonsko rješenje nije idealno podsjećajući opoziciju da “treći mandat nekome” nije bio ustavan.
Opozicija je odgovorila da izmjena Ustava traži dijalog, odgovornost i konsenzus, a prema riječima Andrije Nikolića, poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), „danas se ne raspravlja o Zakonu o Ustavnom sudu već o tome da li je Ustav Crne Gore najviši pravni akt države ili je sveden na status obične preporuke“.
– Jer Ustav Crne Gore je jasan. U Ustavu piše, mandat sudijama Ustavnog suda traje 12 godina. Ne 12 plus dok se ne snađemo, ili 12 plus dok se ne dogovorimo politički. 12 godina i tačka. U ovome nema polemike, nema rasprave, ne može zakon da dopisuje Ustav – kazao je Nikolić.
On je rekao da je Ministarstvo moglo da predloži promjene Ustava, “a ne da mijenjate zakon kojim želite da prepravite ustavno rješenje, koje je eksplicitno i jasno”.
– Ako zakon može da dopuni Ustav, onda više nema Ustava kao najvišeg pravnog akta – dodao je Nikolić.
On je kazao da Božović ne treba da priča o funkcionalnosti sistema.
– Šta znači funkcionalnost sistema? Nećete izabrati sudije Ustavnog suda koje predlaže predsjednik države. To će tako ostati unedogled i vi ćete unedogled produžavati mandat sudiji Ustavnog suda čiji je mandat ograničen na 12 godina – rekao je Nikolić.
On je dodao da to nije vladavina prava.
– To je zloupotreba onoga što znači politička većina. Jer tako kako se dogovarate da prekršite Ustav, tako se možete sve dogovoriti – kazao je Nikolić.
(DAN)
