Diplomata je kao osnovni razlog potrebe da se pregovori vrate u nadležnost Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, istakao činjenicu da uprkos više od deset godina pregovora pod pokroviteljstvom EU, nije postignut nikakav značajan napredak, već se situacija sve više komplikuje.
Karijerni diplomata Zoran Milivojević ocijenio je da Evropska unija nije pasivni posmatrač dijaloga između Beograda i Prištine, već aktivni posmatrač u nečinjenju, jer u posljednjih deset godina, u dva mandata, nije došlo do napretka u dijalogu u kojem ona posreduje. On je naglasio da bi vraćanje pregovora pod okrilje Savjeta bezbjednosti UN bilo prirodno, jer je SB zadužen za mir i bezbjednost na ovim prostorima na osnovu Povelje UN.
Milivojević je za Jutro na RT rekao da napretka u dijalogu nema jer Evropska unija ne ispunjava obaveze koje je preuzela. Kao primjer naveo je Briselski sporazum iz 2013. godine, na kojem stoji i potpis Ketrin Ešton, ali EU nije učinila ništa da se sporazum implementira i da proces normalizacije dobije zamah.
„Glavni razlog nedostatka napretka u dijalogu između Beograda i Prištine je to što su vodeće zemlje Evropske unije priznale nezavisnost ‘Kosova’, tako da njima nije ni bio interes da posreduju u procesu normalizacije, već da se ta nezavisnost potvrdi“, ukazuje diplomata. Milivojević je naglasio da ako se pogledaju posljednje decenije, vidno je da su zemlje koje su priznale nezavisnost „Kosova“, kao što su Njemačka, Francuska i Velika Britanija (dok nije napustila EU), pokušale da nametnu političko rješenje koje im odgovara. Prema njegovim riječima, te zemlje su tolerisale politiku koja je u suprotnosti sa međunarodnim pravom i Rezolucijom 1244.
Prema njegovim riječima, na ruku vodećim zemljama išla je činjenica da smo bili u unipolarnom svijetu, gdje su međunarodni centri moći dominirali. Međutim, on ukazuje da se stvari sada mijenjaju.
Naglasio je da je neophodno da se dijalog vrati na svoje mjesto, u Savjet bezbjednosti UN, i podsjetio na dvije važne činjenice: prva je da je Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN 1244 i dalje važeća i obavezujuća, a druga da ne postoji mehanizam za rješavanje pitanja Kosova i Metohije mimo te Rezolucije.
Milivojević je istakao da, prema Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN, EU ima samo mandat da posreduje, kao neko ko pomaže da se nađe političko rješenje, koje je jasno definisano u samoj Rezoluciji 1244.
„Ta rezolucija sadrži dvije ključne odredbe: prva je da nije sporan suverenitet i teritorijalni integritet države Srbije na teritoriji Kosova i Metohije, a druga da treba tražiti rješenje na bazi široke autonomije“, precizirao je Milivojević.
On je naveo i da je i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio da će, kada Rusija bude predsjedavala SB u oktobru, tema Kosova i Metohije biti na dnevnom redu.
Milivojević je ocijenio da je ovaj problem inače u nadležnosti Savjeta bezbjednosti UN, jer je, ističe, „SB zadužen za mir i bezbjednost na ovim prostorima na osnovu Povelje UN“.
Kao osnovni razlog potrebe da se pregovori vrate u nadležnost Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, Milivojević je naveo to što, uprkos više od deset godina pregovora pod pokroviteljstvom EU, nije postignut nikakav značajan napredak, već se, prema njegovim riječima, „situacija sve više komplikuje“. Diplomata je podvukao da nema potrebe za bilo kakvim pravnim postupkom da bi se dijalog vratio u SB, jer je, podvlači, Rezolucija 1244 pravno valjana i važeća.
„Savjet bezbjednosti treba da na svom zasjedanju donese zaključak ili odluku kojom će aktuelizovati pitanje poštovanja i ostvarivanja onoga što je zapisano u Rezoluciji 1244 i da počne time da se bavi na aktivan način. Treba konstatovati da tekući pregovori uz posredovanje EU ne daju rezultate i da postoji rizik za stabilnost i bezbjednost u regionu“, rekao je Milivojević.
On je dodao da je od suštinske važnosti da vojna misija KFOR nastavi da vrši svoju funkciju, a da civilna misija UNMIK preuzme aktivniju ulogu u rješavanju ovog pitanja.
Na pitanje da li postoji šansa da se pregovori vrate u Savjet bezbjednosti UN u oktobru, Milivojević je izrazio sumnju da će zapadne sile prihvatiti takav prijedlog. Međutim, on je naglasio da, bez obzira na to, treba insistirati na ovom pitanju, tražiti rješenja i održavati ga otvorenim, kako bi se osigurao pravi pristup rješavanju kosovskog problema u skladu sa međunarodnim pravom.
