Vlada Crne Gore ne štiti našu imovinu, ali stvara normativne pretpostavke za otimanje tuđe, rekao je poslanik SNP-a Srđan Milić i ocijenio da se Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ne bi mogao naći na sjednici bilo kojeg ozbiljnijeg parlamenta.
Milić za “Vijesti” navodi da su 2009. usvojeni amandmani SNP-a na zakon o svojinsko-pravnim odnosima i o državnoj imovini.
“Tim rešenjima obezbijeđena je pravno-imovinska sigurnost, riješeni su problemi vezani za primjenu pravnih instituta koji su bili prepoznatljivost prošlog socijalističkog sistema a tiču se prava korišćenja i jasno definisan način tretiranja imovine stranaca u Crnoj Gori. Od usvajanja tih zakona je 11 godina a Crna Gora nema registar državne imovine, nema popis iste, niti se ona na bilo koji način štiti. Radi se o imovini čija vrijednost je nekoliko stotina milijardi eura. Dakle, takav jedan nesavjesni subjekt kao što je Vlada ne štiti našu imovinu, ali stvara normativne pretpostavke za otimanje tuđe. Odnosno sintagma kojom se može okarakterisati ovakvo ponašanje Vlade je – tuđe otimamao, svoje nećemo”, rekao je Milić.
On je ocijenio i da je Vladin Predlog “kukavičje jaje podjela”, podmetnuto građanima jer vlast predvođena DPS-om nema odgovore na probleme koje su prouzrokovali svih ovih godina.
Poslanici danas treba da počnu raspravu o Predlogu zakona.
“Predlog ima konstrukcione greške, jasnu zlu namjeru, urađen je suprotno preporukama predstavnika međunarodne zajednice, javnom pozivu svih kanonskih crkava i vjerskih zajednica”, rekao je Milić.
On navodi da vladin predlog pokušava uspostaviti pravilo da norme ovog akta budu iznad onih koje su definisane u sistemskim zakonima.
Milić navodi da je Predlog u suprotnosti sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, presudama Evropskog suda za ljudska prava, Ustavom Crne Gore, da krši zakone o svojinsko pravnim odnosima, o državnoj imovini, o zaštiti podataka o ličnosti, o upravnom postupku, o PIO, o socijalnom i zdravstvenom osiguranju, Porodični zakon, Zakon o zaštiti kulturne baštine, o eksproprijaciji, o porezu na nepokretnost, o NVO.
On je kazao da što god da se desi u Skupštini, taj akt već sada, uz jasni neustavni i nezakonit karakter, ima i nepodijeljenu osudu onih u koje se vlast u Crnoj Gori, skoro do juče klela, a posljedice su već izazvane širenjem mržnje, uvođenjem instituta pravne nesigurnosti, ali i pokušajima besprizornog zastrašivanja ogromne većine.
Milić dodaje da se preporuke Venecijanske komisije u najvećem dijelu, kao ni Smjernice OEBS/ODHIR-a iz 2014. ne nalaze u tekstu zakona, već u obrazloženju.
“Ovako primitivne manipulacije najbolji su pokazatelji kvaliteta predloženog akta. Konkretno, Venecijanska komisija je, u Mišljenju od 24. juna 2019, Poglavlje “Prelazne i završne odredbe” preimenovala u “Imovinu vjerskih zajednica”, a od osam učinjenih preporuka, predlagač je prihvatio polovinu jedne preporuke”, kazao je Milić.
Smatra da je ovako predloženi akt nemoguće amandmanski pravno upristojiti jer bi od 65 postojećih trebalo intervenisati na 50 članova ili na skoro 80 odsto Predloga zakona.
“Vrh Vlade odgovoran za govor mržnje”
Milić je ocijenio da se “jezik mržnje koje promovišu visoki državni službenici u Vladi” ne može i ne smije završavati disciplinskim mjerama jer je politički šizofreno da te službenike kažnjavaju ministar ili predsjednik Vlade koji su predlaganjem “zakona” kreirali atmosferu i pružili logistiku da na vidjelo isplivaju razmišljanja i ponašanja kojih se civilizovani svijet odavno oslobodio.
“Sve incidentne situacije sa državnim službenicima desile su se nakon objavljivanja u javnosti namjere da se na ovakav način otima imovina. Naravno, iluzorno bi bilo očekivati da se vrh Državnog tužilaštva počne baviti svojim poslom i pokrene postupak protiv predsjednika i potpredsjednika Vlade koji su de fakto i de jure jedini odgovorni za ovaj govor mržnje”, kazao je Milić.
Ovo osjetljivo pitanje treba usvajati dvotrećinskom većinom
Poslanik SNP-a podsjeća da nije dobio odgovor od Vlade koliko ima registrovanih vjerskih zajednica, iako postoji Registar i da li su svi pozivani na javnu raspravu u vezi sa Nacrtom zakona.
“Među tim vjerskim zajednicama su i zajednice koje su stranci a imaju imovinu na teritoriji Crne Gore. Dakle, pravni okvir kojim se zadire u izuzetno osetljivo pitanje imovine vjerskih zajednica zahtijeva donošenje odluke kvalifikovanom većinom, odnosno neophodna je dvotrećinska većina svih poslanika u Skupštini”, smatra Milić.
Dodaje da je poslije afere u vezi sa takozvanim hakovanje mišljenja stručne službe, svaki predlog ili zaključak Zakonodavnog odbora, koji je predložio prostu većinu od 41 poslanika, nepotrebno komentarisati jer to tijelo “nema ni stručni ni moralni integritet”.