Potpredsjednica Vlade i članica Predsjedništva Srpske napredne stranke, prof. dr Zorana Mihajlović, rekla je da ne postoji osoba u stranci ili van nje koja može da bude kandidat za predsjednika, osim Aleksandra Vučića.
Mihajlović je rekla da nije protiv saradnje sa drugim partijama, ali i da smatra da je potrebno da stranke samostalno provjere uporište u biračkom telu.
„Ne postoji osoba u Srpskoj naprednoj stranci ili van nje koja može da bude kandidat, niti da vodi stranku. Meni to, niti je moguće, niti prihvatam da bilo ko osim predsjednika Aleksandra Vučića može da bude kandidat Srpske napredne stranke na izborima. Zbog svakodnevnih napada na njega i njegovu porodicu, a to zaista nije jednostavno trpjeti godinama, razumijem da je to jedan od razloga zbog kojih predsjednik Vučić kaže da ne zna da li će biti kandidat. Činjenica je da je on pokazao kako se vodi Srbija i činjenica je da je napravio ogromne rezultate, a rezultati su jedino mjerilo. Mi smo sada politički, ekonomski stabilni, poštovani u svijetu, ali je pred nama još mnogo izazova“, poručila je Mihajlović.
Mihajlović je izjavila da odluku o nastupu na izborima donosi Predsjedništvo Srpske Napredne Stranke.
„Nismo još uvijek donijeli sve odluke o nastupu na izborima, o tome ćemo razgovarati na sjednici Predsjedništva. Ako kažem da nisam za predizborne liste, to je moje mišljenje i imam pravo na to, i to ću reći na našem predsjedništvu, jer tamo nema jednoumlja. Na našim sjednicama ima i razgovora i smijeha i ljutnje, što je i normalno, kao i u svakoj porodici. Ja nisam protiv saradnje, SPS jeste naš partner, ali mislim da treba da vidimo ko ima kakvo uporište u biračkom telu, da vidimo kako nas građani pojedinačno ocjenjuju, jer mi se čini da kad god se približavaju izbori, svi lideri srednjih i malih političkih partija kažu „Vučić i ja“, a kada nisu izbori, pomalo zaboravljaju da smo u koaliciji. Ja sam uvijek za to što je uradio Šapić, napravio je rezultat pa onda razgovarao o ujedinjenju sa Srpskom naprednom strankom“, rekla je Mihajlović.
Mihajlović je rekla povodom ekološkog protesta najavljenog za subotu, da je zaštita životne sredine pitanje svih građana i građanki Srbije, da postoje ljudi koji se zaista bore za zdraviju životnu sredinu, ali da pojedinci zloupotrebljavaju ovu temu u političke svrhe.
„Zaštita životne sredine je pitanje svih nas, svakog građanina i građanke Srbije i niko nema ekskluzivitet, jer svako hoće čistije zemljište, čistiji vazduh, a zadatak države je da kroz zakone, strategije, investicije učini sve da imamo zelenu energetiku, zeleno rudarstvo, zelenu industriju, zelenu poljoprivredu. Naravno da na takvim protestima postoje ljudi koji se zaista bore za zaštitu životne sredine i njima su vrata Ministarstva uvek otvorena i na tome treba da radimo zajedno. Ali, postoje i oni drugi koji te proteste koriste kao svoju političku, odskočnu dasku, to su oni koji su nekad bili političari, a sada bi da obuku zeleno odijelo da bi došli do vlasti. Suština je da mi imamo zvaničnu politiku Vlade koja izdvaja ogroman novac za zaštitu životne sredine, ali treba i da svako od nas razmisli šta stvarno činimo. Da ne bacamo pikavce po ulici, da ne pljujemo po ulici, da ne bacamo plastične flaše u reke, da čistimo za našim ljubimcima, da vodimo računa o tome koliko trošimo vode. Potrebno je da svi zajedno učestvujemo u procesu povećanja energetske efikasnosti, da koristimo obnovljive izvore za toplotnu i električnu energiju, da iskoristimo sve što država daje, jer je to generacijsko pitanje i tiče se naše djece“, rekla je Mihajlović.
Mihajlović je, govoreći o projektu „Jadar“, rekla da u javnosti postoji mnogo neistina i uzbunjivanja naroda.
„Rio Tinto je u Srbiju došao 2002. druge godine, a 2004. su dobili prva istražna prava. U to vrijeme nije bio ni Aleksandar Vučić, ni SNS, već su u to vrijeme na vlasti bile neke druge političke partije i ljudi koji danas objašnjavaju da to nije dobro za nas. Tada ste mogli da vidite na svim državnim medijima da je to razvojna šansa, što je istina. Kada su davali dozvole za istražna prava i Tadić i Jeremić i Cvetković i Naumov, oni nisu pogriješili, jer je dobro da vidimo sa kojim potencijalima Srbija raspolaže. Mi sada znamo da je Srbija jedina zemlja u svetu koja ima jedinstven mineral Jadarit, u kojem ima bora i litijuma, a u globalnoj zelenoj agendi litijum je kritični, najvažniji materijal. Dokazane su rezerve od 158 miliona tona jadarita. Mi smo zainteresovani ne samo za rudnik, nego želimo da Srbija ima fabriku baterija i fabriku električnih vozila. Svi političari koji govore protiv litijuma, su ranije govorili o razvojnoj šansi. Đilas je u intervjuu 2017. rekao da je jadarit razvojna šansa i da treba da imamo fabriku baterija. Sada pokušavaju da u predizbornoj godini, pošto nemaju drugi program i znaju kako će proći na izborima, onda žele da zaustave razvoj i da suštinski rade protiv svoje zemlje i to građani vide. Poruka države jeste da znamo da imamo velike količine jadarita, da tek treba da se urade studije o procjeni uticaja na životnu sredinu. Niko danas ko se pojavljuje u medijima, nijedan profesor, naučni saradnik, nijedan političar iz bivših vlasti, niko ko danas govori da će biti uništeno sve – ne zna, jer niko od nas ne zna, jer još nije gotova studija o proceni uticaja na životnu sredinu. Ono što sada znamo je da ćemo imati podzemni rudnik, a sve one slike koje se pojavljuju u nekim medijima nemaju veze sa životom. Govori se da smo potpisali neki ugovor, to nije istina. Vlada nije potpisala nikakav ugovor sa Rio Tintom, to je druga laž. Zatim se govori da će potpuno biti uništene rijeke Jadar i Drina, što je apsolutna laž. Ako se bude uzimala voda, ona će morati da se prečišćava i da se onda vraća u korito istog kvaliteta kao kada je uzeta. Priča se o tome da će biti rasprostranjeno na 400 kvadratnih kilometara, to su priče raznih pokreta, to nije tačno, biće na 400 hektara, ako uopšte bude bilo. Suština je da Vlada neće uraditi ništa protiv građana. Kada studija bude gotova, kada bude predstavljena svima, onda će građani na referendumu odlučiti. To je razvojna šansa, ako budemo imali fabriku baterija i električnih vozila to je 22% uticaja na BDP, to je pitanje razvoja cijele Srbije“, rekla je Mihajlović.
Mihajlović je rekla da će do kraja godina biti gotove procene o uticaju na životnu sredinu i sve informacije će biti javne, kao i do sada.
Mihajlović je rekla da će Ministarstvo i u narednim godinama raspisivati javne pozive za dodelu subvencija za solarne panele, jer je cilj da se smanji potrošnja toplotne i električne energije i ujedno poveća procenat potrošnje energije dobijene iz obnovljivih izvora.
„Mi se nalazimo na početku energetske tranzicije i nismo izopšteni iz evropskih i svjetskih tokova, šta god ko mislio. Moramo da učinimo sve da smanjimo potrošnju energije i da koristimo više obnovljivih izvora. Početkom oktobra će Ministarstvo potpisati ugovore sa gradovima i opštinama, koji će posle toga raspisati dva javna poziva, ka kompanijama koje će ugrađivati solarne panele i ka građanima. Novca ima dovoljno, mi ćemo nastaviti sa ovim projektom i u narednim godinama, jer želimo da smanjimo potrošnju i da koristimo obnovljive izvore za proizvodnju toplotne i električne energije“, rekla je Mihajlović.
Mihajlović je istakla da površina krovova u Srbiji oko 600 kvadratnih kilometara i da, ako samo 10% od toga iskoristimo za postavljanje solarnih panela, mogli bismo da proizvedemo polovinu električne energije koju EPS proizvede za teritoriju cele zemlje.
„Prosječno domaćinstvo u Srbiji troši oko 400 kilovat-sati mesečno, sa računom od oko 3500 dinara. Jedan solarni panel od 5 kilovata može da proizvede oko 430 kilovat-sati, njegova cena je 4000 evra, a polovinu novca daje država. To znači da se isplati za nekoliko godina, a rok trajanja panela je 25 godina, pritom će građani mesečno plaćati samo fiksne troškove koji su oko 700 dinara“, objasnila je Mihajlović.
Mihajlović je rekla da sada nema administrativnih procedura, nema višemesečnog čekanja za dozvole i da je od potpisivanja ugovora o dodeli subvencija do realizacije potrebno svega mesec dana.
„Imamo iskustvo iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukure kada smo pravili elektronsku građevinsku dozvolu. Sada smo obezbedili da građani koji žele subvencije za solarne panele, nemaju nikakvih administrativnih prepreka“, rekla je Mihajlović.
