Medojević: Tramp se sada vraća na Zapadni Balkan!! Borba protiv visoke i političke korupcije priorieti

Piše Nebojša Medojević

Nova zakonodavna inicijativa Kongresa kroz Zakon H.R. 5274 je prijedlog zakona pod nazivom:

Western Balkans Democracy and Prosperity Act

(Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana)

Zakon još nije usvojen,

još je u proceduri i upućen je u Odbor za spoljne poslove i Odbor za pravosuđe Kongresa), ali ako bude usvojen u sadašnjem obliku, predviđa sljedeće ključne stvari:

– Povećanje američkog trgovinskog i investicionog angažmana u zemljama Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija)
– Borba protiv korupcije na visokom nivou kao jedan od glavnih prioriteta (korupcija se navodi kao ključni problem koji koči razvoj regije)
– Jačanje vladavine prava, demokratskih institucija i nezavisnih medija
– Podrška regionalnoj integraciji i saradnji među zemljama Zapadnog Balkana
– Bliska koordinacija sa Europskom unijom, Velikom Britanijom i drugim saveznicima oko sankcija prema korumpiranim pojedincima u regiji
– Programi za mlade lidere – uspostavljanje godišnjih okupljanja u okviru Young Balkans Leaders Initiative
– Pomoć u jačanju kibernetičke bezbjednosti (cyber hunt forward timovi, saradnja s US Cyber Commandom)
– Promocija američkih investicija kroz različite mehanizme podrške (finansijska, tehnička, diplomatska)

Ukratko – šta bi to značilo za Zapadni Balkan (ako zakon bude usvojen u Kongresu u predloženom obliku)

– Više američkog novca i interesovanja za regiju
– Još veći pritisak na korumpirane političare i oligarhe (moguće nove sankcije)
– Jači naglasak na vladavinu prava kao uslov za bolje odnose s SAD-om
– Pokušaj da se regija malo „odvuče“ od isključive zavisnosti od EU i da se otvore vrata za veće američke kompanije

U nekim regionalnim medijima već se pojavio narativ da bi zakon mogao „zabetonirati“ američku politiku prema regiji na duži rok, čak i u slučaju promjene administracije, ali to je jos rano procienjivati jer je zakon još daleko od usvajanja.

H.R. 5274 – Western Balkans Democracy and Prosperity Act je dosta detaljan zakon koji je ušao u proceduru u Kongresu 10. septembra 2025. od strane kongresmena Williama R. Keatinga (D-MA), sa kosponzorima Nicole Malliotakis i Danielom Goldmanom.

Zakon je pripremljen kao kao dio većeg National Defense Authorization Act (NDAA) za fiskalnu 2026. godinu. krajem 2025. (tačnije, integrisan u NDAA i prošao kroz Predstavnički Dom i Senat u decembru 2025.), te je sada na snazi( od potpisivanja NDAA od strane predsjednika Trampa)

Zakon donosi dosta novina i predstavlja konkretizaciju politike SAD prema regionu . Posebno je važno istaći sledeće :

1. Kodifikacina sankcija (Section 5)
– Zakon pretvara u stalni zakon postojeće izvršne naredbe (Executive Order 13219 i 14033) koje omogućavaju sankcije protiv osoba koje ugrožavaju stabilnost Zapadnog Balkana ili se bave korupcijom/destabilizacijom.
– Sankcije uključuju zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u SAD.
– Predsjednik može ukinuti sankcije samo ako osoba 2 godine nije bila aktivna u takvim radnjama ili uz privremenu suspenziju sankcija (do 180 dana) iz razloga nacionalne bezbjednosti.
– Odredba ističe nakon 8 godina (sunset clause).
– Izuzeci: humanitarna pomoć, obavještajne aktivnosti, uvoz robe itd.

2. Inicijative za demokratski i ekonomski razvoj (Section 6)
– Anti-korupcijska inicijativa– tehnička pomoć zemljama za nove nacionalne strategije protiv korupcije (posebno u pravosuđu, izborima, javnim nabavkama); podrška nezavisnim medijima i borbi protiv političke korupcije.
– 5-godišnja strategija (180 dana nakon usvajanja) – State Department + USAID moraju napraviti plan za ekonomski razvoj i demokratsku otpornost, fokus na:
– čistu energiju, poljoprivredu, mala i srednja preduzeca , žensk i preduzetništvo mladih
– smanjenje zavisnosti od ruske energije
– regionalnu trgovinu i infrastrukturu (putevi, energija, telekomunikacije)
– privlačenje američkih investicija
– DFC (Development Finance Corporation)– razmatranje otvaranja regionalne kancelarije; garancije kredita za infrastrukturu.
– Programi moraju biti otvoreni za svih 7 zemalja Albanija, BiH, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sj. Makedonija, Srbija).

3. Mladi i obrazovanje (Sections 7–9)
– Young Balkan Leaders Initiative– proširenje BOLD programa na cijeli region; godišnji programi za mlade (18–35 godina) u biznisu, IT-u, cyberu, poljoprivredi, građanskom angažmanu; stvaranje mreža i centara u American Spaces za borbu protiv dezinformacija.
– Partnerstva univerziteta SAD–Zapadni Balkan (istraživanja, razmjene, borba protiv dezinformacija).
– Peace Corps– izvještaj o mogućnostima širenja u region.

4. Kibernetička bezbjednoat (Section 10)
– Interagencijski izvještaj (1 godina) o jačanju cyber odbrane, dijeljenju prijetnji, podršci NATO saveznicima u regionu.
– Mogućnost slanja američkih cyber stručnjaka.

5. Kosovo–Srbija odnosi (Section 11)
– Podrška Briselskom sporazumu o normalizaciji iz 2023. i Aneksu o implementaciji.
– SAD se protive bilo kakvoj razmjeni teritorija, podjeli po etničkoj liniji ili secesiji.
– Podrška finalnom sporazumu o međusobnom priznanju i pluralističkim demokratijama.

6. Ruski i kineski maligni uticaj (Section 12)
– Dvogodišnji izvještaji, prvi za 180 dana) o ruskim/kineskim operacijama: ciljevi, mreže, taktike, uticaj na demokratiju i NATO.
– Preporuke za kontramjere.

Posebno o Srbiji – najkontroverzniji dio

Sta se može očekivati u praksi politike SAD prema regionu :

– Sankcije– lakše i brže nametanje novih (već postoje mehanizmi, sada su ozakonjeni)
– Više novca i programa– anti-korupcija, mladi, cyber, infrastruktura (uz uslov reformi i saradnje sa EU).
– Pritisak na vladavinu prava– posebno u zemljama gdje je korupcija sistemski problem.
– Energetska diversifikagija– manje ruske energije, više obnovljivih izvora
– Jasna crvena linija protiv promjena granica (važno za Kosovo i eventualno RS).

Ako zakon bude dosljedno implementiran, predstavljaće dugoročniju američku politiku prema regionu – čak i ako se promijeni administracija.

U zakonu Nema posebne, izdvojene odredbe samo za Crnu Goru. Crna Gora se tretira kao dio opšteg regiona Zapadnog Balkana (uz Albaniju, BiH, Hrvatsku, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju).

Ipak, zakon ima nekoliko mjesta gdje se Crna Gora eksplicitno spominje ili indirektno dobija poseban naglasak:

– Definicija Zapadnog Balkana (Sec. 4) – Crna Gora je jasno uključena u listu 7 zemalja na koje se zakon primjenjuje.
– Young Balkan Leaders Initiative / BOLD program ( Sec. 7–9)
Kongres posebno ističe da je BOLD program važan za razvoj mladih lidera u Crnoj Gori (uz BiH i Srbiju).

Zakon proširuje i jača ovaj program na cijeli region, sa fokusom na mlade (18–35 godina) u oblastima: biznis, IT/cyber sigurnost, građanski angažman, borba protiv dezinformacija. Očekuje se više stipendija, razmjena i centara (npr. u American Spaces) . Crna Gora je jedan od prioritetnih korisnika.

– Podrška EU integraciji ( Sec. 3 – Sense of Congress)
Kongres eksplicitno podržava nastavak pristupanja Crne Gore EU i pomaže ispunjavanje kriterijuma (vladavina prava, borba protiv korupcije, sloboda medija).

Ovo je važno jer je Crna Gora najdalje odmakla u pregovorima među kandidatima za članstvo (otvorena 33 poglavlja do 2026.), pa zakon indirektno daje vjetar u leđa Podgorici.

2. Opšte odredbe koje direktno pogađaju Crnu Goru

– Sankcije ( Sec. 5 – codifikacija EO 13219 i 14033)
Sankcije protiv osoba koje ugrožavaju stabilnost, mir ili vladavinu prava na Zapadnom Balkanu – potpuno primjenjivo na Crnu Goru.
Do sada su sankcije već korištene protiv nekih pojedinaca povezanih sa organizovanim kriminalom i korupcijom u Crnoj Gori (npr. klanovi, bivši funkcioneri).
Sada su te sankcije stalni zakon ( teže ih je ukinuti), sa rokom važenja 8 godina.

Veći rizik za visoke funkcionere, biznismene ili kriminalne grupe umiješane u korupciju, pranje novca ili veze sa Rusijom/Kinom.
– Borba protiv korupcije (Sec. 6)

Tehnička pomoć za nove nacionalne anti-korupcijske strategije, reformu pravosuđa, javne nabavke, finansiranje stranaka.

Crna Gora je već pod pritiskom EU i SAD-a zbog sporog napretka u borbi protiv visoke korupcije

Zakon daje dodatni alat za pritisak: pomoć je uslovljena saradnjom vlade.
– Ekonomski razvoj i investicije
Podrška infrastrukturi (energija, putni pravci, telekomunikacije), diversifikaciji energije (manje ruske zavisnosti – Crna Gora je već smanjila zavisnost), Mala i Srednja preduzeca, žensko i preduzetništvo mladih.
DFC (američka razvojna finansijska korporacija) može otvoriti regionalnu kancelariju – potencijalno više američkih investicija (npr. u turizam, obnovljive izvore, IT).
– Kibernetička bezbjednost Sec. 10)
Crna Gora je članica NATO-a I prioritet za cyber pomoć (Cyber Hunt Forward timovi, dijeljenje obavještajnih podataka).
Zakon traži izvještaj o jačanju cyber odbrane u regionu, sa fokusom na NATO saveznike poput Crne Gore.
– Protiv malignog uticaja ( Sec. 12)
Dvogodišnji izvještaji o ruskom i kineskom uticaju – Crna Gora je ranije bila meta (npr. kineski krediti za auto-put, ruske investicije u nekretnine).
Veći pritisak za ograničavanje tih uticaja.
Śta se realno može očekivati za Crnu Goru u narednom periodu:
– Pozitivno: Više američkih programa za mlade, cyber pomoć (kao NATO članica), podrška EU putu, potencijal za investicije i tehničku pomoć protiv korupcije.
– Pritisak: Lakše i brže sankcije protiv korumpiranih pojedinaca/grupa; uslovljavanje pomoći reformama (EU + SAD kriterijumi); izvještaji o malignom uticaju (Rusija/Kina).
– Nema „crne liste“ samo za CG
Crna Gora nije posebno targetirana u negativnom smislu u tekstu zakona.
Ako se pojave nove sankcije ili programi specifično za CG u 2026. (npr. protiv određenih klanova ili funkcionera), to će biti primjena opštih mehanizama iz ovog zakona.