Medojević: Sva djeca imaju pravo da budu sita, a ne samo ona čiji roditelji imaju pristojna primanja

Predsjednica Banke hrane Marina Medojević poručila je da u vremenu velike ekonomske krize kada su mnogi nezaposleni, kada većina zaposlenih nema prosječnu platu od oko 520 evra Vlada se odlučuje za uvođenje dječijeg dodatka od 30 evra za svu djecu do šeste godine i besplatne udžbenike za svu djecu u osnovnoj školi. Umjesto da se radi na umanjenju siromaštva djece, dodaje, a jedan od načina je i dječiji dodatak, Crna Gora uobražava da je razvijena država te da sva djeca od države trebaju dobiti isto.

“Svjedoci smo velikih socijalnih razlika u današnjoj Crnoj Gori. Ne mali broj ljudi nemaju nikakvih prihoda i iz raznih administrativnih prepreka ne mogu dobiti, čak ni veoma nisku socijalnu pomoć. Nikad više nezaposenih, 56 430 ljudi je na zvaničnoj evidenciji ZZZ. To su oni koji se redovno javljaju na Biro rada, najmanje toliko je onih koji nisu na toj vrsti evidencije. Neki se nikad nisu ni prijavili, zbog malog povjerenja u zapošljavanje na ovaj način”, navodi Medojević.

Poručuje da najveći broj zaposlenih je u sektorima sa veoma niskim primanjima kakva je trgovina gdje su plate uglavnom do 300 evra. Nasuprot njima, navodi Medojević, postoje porodice koje imaju više hiljada evra primanja i to su činjenice.

“Da li država treba jednako da pomaže svima, te da nečija djeca potroše dječiji dodatak na sladoled, a nečija da čuvaju novac da bi imala večeru? Znam porodice čija djeca danas drobe luk u hljeb natopljen vodom da bi umanjila glad. Znam i onu djecu čiji roditelji danas strijepe od isključenja struje i otkaza za stan zbog dugovanja a da zarade novac nemaju gdje. Umjesto da radimo na umanjenju siromaštva djece a jedan od načina je i dječiji dodatak, mi uobražavamo da smo razvijena država te da sva djeca od države trebaju dobiti isto. I to do šeste godine a posle toga im pomoć te vrste neće trebati. Nekako će se morati snaći”, poručuje Medojević.

Nečija rodbina, dodaje, se utrkuje da kupi djeci knjige za školu jer imaju mogućnosti kao i njihovi roditelji, dok nečija rodbina i roditelji nemaju ni za užinu te idu gladni u školu.

Pojašnjava da postoje drastične razlike u standardima, te da se ne smije žmuriti na tu činjenicu.

“Hoćemo li mi pomoći djeci iz siromašnih porodica da okončaju školovanje, do sticanja prvog zvanja i zaposlenja ili ćemo ih ostaviti sa osnovnoškolskim obrazovanjem i “osuditi” na siromaštvo?
Pouzdano znamo, da se sa obrazovanjem siromaštvo smanjuje”, navodi direktorica Banke hrane.

Ako se želi izbjeći ciklično siromaštvo, te da danas siromašna djeca ne budu sjutra siromašni roditelji, mora se raditi na smanjenju siromaštva i podržavati one koji žive u nemaštini.

“To se može uraditi samo sistemski a mi dovoljno novca nemamo, te ga zato moramo usmjeriti ka najugroženijima . Sigurna sam da roditelji sa pristojnim standardom neće svoju djecu uskratiti za džeparac niti ih ostaviti bez užine, knjiga, školskog pribora. Djeca roditelja koja imaju niska primanja ili ih nemaju uopšte, moraju jer nemaju izbora. Budimo solidarni i odgovorni! Pomozimo onima koji nemaju. Okončanje dječijeg siromaštva ekonomske nejednakosti mora biti ideja vodilja prosperitetne Crne Gore”, zaključuje Medojević.