Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević saopštio je koliko je važno strogo kazniti korumpirane policajce i agente službi bezbjednosti koji rade za narko kartele. On je naveo i nekoliko ključnih razloga, koji kako je kazao, s obzirom na to da su bazirani na logici, istorijskim primjerima i opštim društvenim implikacijama, značajno utiču na društvo, pravni sistem i sigurnost.
Održavanje integriteta i povjerenja u institucije
Kako je on ocijeio, policija i službe bezbjednosti osnova su vladavine zakona. Ako su korumpirani, to podriva povjerenje građana u državne institucije. Ljudi prestaju prijavljivati zločine ili sarađivati sa policijom, što dovodi do povećanog kriminaliteta .
„Stroge kazne šalju poruku da niko nije iznad zakona, čime se obnavlja povjerenje i jača moral unutar snaga reda“.
Sprečavanje širenja korupcije i infiltracije kartela
„Korumpirani policajci često pružaju zaštitu kartelima, curenje informacija ili sabotiraju istrage. Ako se ne kazne oštro, to ohrabruje druge da učine isto, stvarajući ‘zarazni’ efekat. Primjeri iz Meksika (kao što su slučajevi korupcije u policiji povezani sa kartelima poput Sinaloa) pokazuju kako blage kazne dovode do duboke infiltracije, gdje karteli kontrolišu cijele regije. Oštre kazne, uključujući zatvor ili doživotnu robiju, djeluju kao odvraćanje i pomažu u čišćenju sistema“, naveo je Medojević.
Zaštita javne bezbjednosti i smanjenje nasilja
On je ukazao na činjenicu da su narko karteli odgovorni za hiljade smrtnih slučajeva, trgovinu drogom i nasilje, a potom dodao da korumpirani agenti omogućavaju to, što dovodi do eskalacije sukoba.
Medojević je podsjetio na to kako stroge kazne pomažu u razbijanju takvih veza, omogućavajući efikasnije akcije protiv kartela: „Na primjer, u Kolumbiji, nakon oštrih mjera protiv korupcije u 1990-ima, za vrijeme Pabla Eskobara, došlo je do značajnog smanjenja uticaja kartela“.
Promocija pravde i jednakosti pred zakonom
„Korupcija u policiji pogoršava nejednakost, jer štiti moćne kriminalce dok obični građani trpe. Oštre kazne osiguravaju da se svi tretiraju jednako, jačajući demokratske vrijednosti. To takođe šalje globalnu poruku, što je važno u međunarodnim naporima protiv narko trgovine, npr. kroz UN ili Interpol“, rekao je Medojević.
Ekonomski i socijalni benefiti
On je istakao da korupcija košta milijarde kroz izgubljene poreze, zdravstvene troškove od droge i gubitak produktivnosti. Kako je ocijenio, stroge kazne smanjuju te troškove, oslobađajući resurse za obrazovanje, zdravstvo i razvoj. Prema njegovim tvrdnjama, studije, poput onih iz Svjetske banke, pokazatelj su da zemlje sa strogim anti-korupcijskim mjerama imaju niže stope kriminala.
„Na kraju krajeva, blage kazne često dovode do recidiva i jačanja kartela, dok oštre mjere (uz fer suđenja) pomažu u izgradnji sigurnijeg društva“, poentirao je Medojević.
Slučajevi najstrožih kazni u SAD-u
Medojević je izložio i pojedinačne slučajeve najstrožih kazni u SAD-za policajce, agente DEA, FBI ili druge federalne agente osuđenih zbog direktne saradnje sa transnacionalnim narko-kartelima (Sinaloa, CJNG, Golfo, Los Zetas, kolumbijski ili venecuelanski karteli itd). Kako je naveo, to su stvarni slučajevi s najdužim zatvorskim kaznama do 2025. godine:
„José Irizarry (DEA agent) radio za kolumbijski i venecuelanske kartele. Osudjen za pranje preko 7 miliona USD, prodavao informacije, organizovao zabave s prostitutkama plaćenim kartelskim novcem. Godine 2023. osuđen je na 25 godina zatvora.
Joseph Bongiovanni (FBI agent) radio za italijansko -americku mafiju i meksičke kartele , štitio dilere kokaina i heroina povezane s kartelima, primio preko 250.000 dolara mita, osudjen na 23 godine zatvora 2024. godine.
Fernando Gómez (DEA agent, Miami), radio za Sinaloa kartel i kolumbijski kartele. Prodavao povjerljive informacije o istrazi, pomagao u bijegu dilerima, a 2022. osudjen na 20 godina zatvora.
Christopher Ciccotto & Nicholas Stella (NYPD detektivi) radili za Međunarodni kokainski prsten (kolumbijski kartel), ukrali preko 2 tone kokaina tokom racija i preprodavali ga. Ciccotto osudjen na 22 godine zatvora, Nicholas na 18 godina.
Saul Gershtein (DEA agent) radio za Sinaloa kartel. prodavao informacije o DEA svjedocima i operacijama i osudjen na 18 godina zatvora 2023. godine.
George Zoumberos (DEA agent) radio za kolumbijski kartel, primio preko 1 mil USD mita za zaštitu pošiljki kokaina, osudjen je 2021. na 16 godina zatvora.
John Costanzo Jr. (DEA supervisor, Dominikanska Republika), radio za deminikanski i kolumbijski kartel. Vođa korumpirane grupe agenata, učestvovao u pranju novca i seks-ucjenama. Godine 2022. osuđen je na 15 godina zatvora.
Leo Vega (bivši DEA agent), radio za kartele CJNG i Sinaloa Prodavao DEA-inu bazu podataka kartelima i 2024. dobio kaznu od 15 godina zatvora.
Ramón Santos (Miami policajac), radio za kolumbijski kartel, dvije decenije radio i kao plaćeni ubica, a bio je i zaštitnik kartela. Kažnjen je 1998. godine doživotnim zatvorom bez mogućnosti pomilovanja“.
Na kraju, Medojević je posjetio i da je većina ostalih agenata uhvaćenih u manjim oblicima korupcije, poput primanja mita ili propuštanja informacija, prvobitno kažnjena zatvorskim kaznama između 3 i 12 godina, da bi im se kasnije, kad je već bilo dokazano da su direktno radili za Sinaloa, CJNG ili kolumbijske kartele i kad su uveliko bile ugrožene velike istrage ili životi doušnika, kazne povećale na 15–25 godina ili čak doživotne robije.
