Crna Gora nema definisane nacionalne interese, a uz to ima premijera i vladu nezainteresovane za vođenje spoljne i bezbjednosne politike. Zbog toga slijepo sluša instrukcije iz Brisela, pa pooštrava vizni režim za ruske državljane, ne obazirući se na geopolitičke promjene u svijetu i na štetu koju Crna Gora zbog toga trpi.

Ovako Nebojša Medojević, predsjednik stranke Pokret za promjene komentariše najavu crnogorskog premijera Milojka Spajića da će Crna Gora slijediti politiku EU i pooštriti viznu politiku prema ruskim građanima koji dolaze u Crnu Goru.

Za sada, ruski građani u Crnoj Gori mogu da borave bez vize do trideset dana uz važeći pasoš.

Prema Medojevićevom mišljenju, Crna Gora nikada ne bi smjela da napravi neki neprijateljski korak protiv Rusije imajući u vidu istoriju i činjenicu da Crne Gore ne bi ni bilo da nije bilo viševjekovne podrške Rusije – to su svi crnogorski vladari umjeli da cijene do Mila Đukanovića i nove političke elite, koja je postala dio globalne duboke države.

„Tu nema ni principa, ni vrijednosti. Jednostavno, interes krupnog kapitala uzima se kao nacionalni interes i onda vi morate da budete poslušni“, naglašava Medojević.

Spajić nezainteresovan za spoljnu politiku

Nedostatak principa i vrijednosti uzrokovan je, objašnjava on, zato što je aktuelni premijer Spajić nezainteresovan za spoljnu i bezbjednosnu politiku, na koju uticaj i dalje vrši bivši predsjednik Milo Đukanović, preko svojih ljudi, aktuelnog šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića i nekadašnjeg predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića.

Crnogorski premijer je slučajni prolaznik koji se nikada nije bavio politikom, niti je imao političke stavove i zato političke odluke donosi po inerciji i nema dodira sa važnim politikama kao što su bezbjednosna i spoljna politika.

„Spajić niti kreira, niti sprovodi politiku; niti vlada Crne Gore, kao jedinstven organ u skladu sa ustavom, donosi ovakve odluke. Ova vlada je šezdeset odsto sjednica održala elektronski, preko Vajbera, tako da ministri uopšte ne gledaju materijal, nego samo glasaju za ili protiv“, navodi Medojević.

Crna Gora slijedi sulude instrukcije Brisela

Spajić je neozbiljan i nedorastao poziciji premijera, nastavlja naš sagovornik. To je iskoristio Đukanović, koji crnogorskom spoljnom politikom upravlja preko ljudi koji su dio ideološkog narativa o Crnoj Gori kao antisrpskoj i antiruskoj državi, a u širem, vrijednosnom smislu, antipravoslavnoj državi.

„Mi smo pobijedili tu Crnu Goru na izborima i umjesto da se formira vlada koja bi sprovodila državnu politiku u skladu sa nacionalnim interesima Crne Gore i u skladu sa nekim geostrateškim i geopolitčkim dešavanjima, posebno sada, u ovo vrijeme, kada su geopolitička dešavanja prerasla u geopolitičku krizu koja prijeti i trećim svjetskim ratom, u čitavom tom teškom okruženju mi imamo čovjeka na mjestu premijera koga to ne zanima. Sve što dođe iz Brisela, on to prihvati i trudi se da bude što dosledniji u slušanju tih glupih instrukcija i ne pokušava da razmisli koliko te instrukcije štete Crnoj Gori u svakom smislu“, kategoričan je Medojević.

Nažalost, Crna Gora nema definisane nacionalne interese, tako da su i odluke koje donosi vlada ili državni organi rezultat ad hok situacija, pritisaka, privatnih lobiranja i spoljnih pritisaka, dodaje on.

„Što se mene tiče, u ovakvim geostrateškim okolnostima, Crna Gora je morala da vodi računa o svojim interesima i o odnosima u nekom novom rasporedu snaga. Ako Mađarska može da se distancira od ovakvih suludih birokratskih odluka iz Brisela, koje se ne donose iz ugla interesa EU i njenih država članica, nego iz ugla globalnih vladara, mi kao mala država treba da pratimo te instrukcije iz Brisela koje izazivaju već oštar otpor u mnogim zemljama EU. Sve više ljudi je svjesno i u Njemačkoj, i u Mađarskoj, Francuskoj, Češkoj, Poljskoj… da nastavak rata u Ukrajini sigurno nije u interesu nikoga u Evropi, osim te duboke države“, smatra Medojević.

Ekonomske posljedice već vidljive

Crna Gora je već uvela neka ograničenja prema ruskim građanima, kao što je prekid avionskog saobraćaja, zbog čega, kako Medojević kaže, država već trpi štetu.
Turisti iz Rusije bili su nekada najbrojniji na crnogorskoj rivijeri, objašnjava naš sagovornik. Tako je bilo dok Crna Gora nije samoj sebi pucala u nogu i obustavila avio saobraćaj sa Rusijom.

Turska, na primjer, iako je članica NATO-a, nije uvela ograničenja za ulazak ruskih građana, niti im uvodi sankcije i od toga ima enorman profit – danas najveći broj turista koji posjete Tursku dolazi iz Rusije.

„Mi smo otjerali Ruse i kao investitore i kao turiste i kao ljude koji su ovdje donosili svoj novac, kupovali nekretnine po enormnim cijenama. Nemamo praktično nikakvu ekonomsku saradnju sa Rusijom. U situaciji kada se najveće zemlje svijeta trude da pojačaju i poprave bilateralne odnose sa Rusijom iz političkih i geostrateških razloga, Crna Gora prekida te odnose i imamo direktnu štetu kada je u pitanju strateška grana Crne Gore, a to je turizam“, ističe on.

Tagovi