Povodom 17. decembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad osobama koje se bave seksualnim radom, podsjećamo da su ove osobe u Crnoj Gori pogođene sistemskom diskriminacijom i da za institucije i dalje ostaju gotovo nevidljive.
Istraživanja pokazuju da se osobe koje se bave seksualnim radom suočavaju sa izrazito visokom socijalnom distancom u gotovo svim aspektima društvenih interakcija. One spadaju među društvene grupe koje opšta populacija najteže prihvata, što direktno utiče na njihovu ličnu sigurnost, mentalno zdravlje i pristup osnovnim pravima.
Podaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore, prikupljeni 2022. godine u saradnji sa NVO Juventas, pokazuju da je više od polovine osoba koje se bave seksualnim radom u Crnoj Gori tokom života doživjelo neki oblik nasilja, dok je više od trećine bilo izloženo nasilju u poslednjih godinu dana. Uprkos ovako visokim stopama nasilja, svega 12,8% osoba koje se bave seksualnim radom obratilo se institucijama za pomoć, što ukazuje na duboko nepovjerenje u sistem i osjećaj da zaštita nije dostupna ili dostižna.
Dodatno zabrinjavaju rezultati istraživanja javnog mnjenja koje je Juventas sproveo krajem 2023. godine: značajan dio građana, gotovo jedna četvrtina (25,9%) ispitanih, ne smatra da policija treba da štiti osobe koje se bave seksualnim radom u slučaju nasilja, dok polovina ispitanika i ispitanica (50,6%) podržava njihovo kažnjavanje. Ovakvi stavovi odražavaju snažne moralne i kulturne predrasude koje normalizuju nasilje nad osobama koje se bave seksualnim radom, obeshrabruju njihovo obraćanje institucijama i dodatno produbljuju društvenu isključenost.
Intitucionalna podrška osobama koje se bave seksualnim radom je izrazito ograničena.
Zdravstveni i socijalni sistemi se percipiraju kao nedovoljno dostupni i nedovoljno senzibilisani, posebno u oblasti mentalnog zdravlja, psihološke i socijalne zaštite. U praksi, oslanjanje na podršku najčešće se svodi na neformalne mreže, dok je jedini kontinuirani, ali obimom usluga nedovoljan, servis podrške organizovan kroz civilni sektor – konkretno, Juventasov drop‑in centar.
Ovaj koristimo da pozovemo na hitno pokretanje mehanizama koji će zaustaviti fizičko, institucionalno i psihološko nasilje nad osobama koje se bave seksualnim radom. Nasilje kojem su izložene nije izdvojen incident, već posljedica društvene stigme, visoke socijalne distance i nedostatka sistemskih mehanizama zaštite. Borba protiv nasilja nad osobama koje se bave seksualnim radom mora podrazumijevati jasnu institucionalnu odgovornost, zaštitu ljudskog dostojanstva i pravo na sigurnost za svaku osobu, uvijek i svuda.
Zato predlažemo sljedeće korake:
Pokrenuti dugoročne nacionalne kampanje protiv nasilja, stigme i diskriminacije, sa jasnim fokusom na osobe koje se bave seksualnim radom.
Unaprijediti kurikulume na svim nivoima obrazovanja kako bi se sistemski obrađivale teme ljudskih prava, socijalne inkluzije i prava marginalizovanih grupa, uključujući i osobe koje se bave seksualnim radom.
Organizovati kontinuirane obuke za policiju, zdravstvene radnike i radnice, socijalne radnike i radnice, sudije, tužioce i tužiteljke, kao i novinare i novinarke, o radu sa osobama koje se bave seksualnim radom.
Uvesti jasne protokole protiv diskriminacije u institucijama i dosljedno sankcionisati diskriminatorne prakse i institucionalno nasilje.
Uspostaviti specijalizovane timove povjerenja, po uzoru na postojeće modele saradnje sa LGBTIQ+ zajednicom, koji bi pružali podršku osobama koje se bave seksualnim radom i pratili postupanje institucija.
Obezbijediti besplatno psihološko savjetovanje za osobe koje se bave seksualnim radom kao standardnu javnu uslugu, uključujući i telefonske linije za hitnu psihološku podršku, sa posebnim fokusom na ranjive grupe.
Unaprijediti dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga, posebno u oblasti mentalnog zdravlja, socijalnih usluga i dječije zaštite, vodeći računa o specifičnim potrebama osoba koje se bave seksualnim radom i njihove djece.
U skladu sa stručnim preporukama i međunarodnim dobrim praksama, razmotriti modele dekriminalizacije i regulacije seksualnog rada, uz fokus na zaštitu ljudskih prava, sigurnosti i zdravlja osoba koje se bave seksualnim radom.
Nasilje nad osobama koje se bave seksualnim radom je rezultat političkih odluka, društvenih vrijednosti i institucionalne neodgovornosti – i zato se može i mora zaustaviti.
(PR Centar)
