Macut: Nastavićemo putem predaka i čuvati slobodu i nezavisnost

Premijer Đuro Macut izjavio je danas na svečanoj sjednici Vlade Srbije, povodom godišnjice osnivanja Praviteljstvujušćeg sovjeta, preteče izvršne vlasti, da je srpski narod prije 220 godina započeo izgradnju institucija koje čine temelj svake države i društva i ocijenio da je, dva vijeka kasnije, Srbija pred novim izazovima te da se od nas traže sloga, sabornost, blagotvorni dijalog i vjera u spremnost da se sačuva nezavisnost.

On je istakao da se Srbija suočava sa krizama koje, kako je naveo, nijesu samo političke, već i identitetske i vrijednosne.

„I upravo zato su složene. Kao i 1804. godine, od nas se traži razumijevanje, vjera u sopstvene snage, u našu spremnost da čuvamo nezavisnost. Naši preci su dobro znali da je jedinstvo naroda i snaga države jedini način da se sačuva teško stečena nezavisnost. Danas ta nezavisnost ima svoje jasne izazove u odbrani Kosova i Metohije, kao neotuđivog dijela Srbije, u podršci Republici Srpskoj, kao garant opstanka našeg naroda u Bosni i Hercegovini, u zaštiti našeg prava da sami odlučujemo o svojoj sudbini“, rekao je Macut.

Dodao je da „kao što je Karađorđe umio da okupi vojvode i narod, a Sovjet da gradi državu, tako i mi danas moramo da čuvamo svoje institucije, da jačamo demokratiju i da ne dozvolimo da nas bilo ko dijeli“.

„Zato, u ime Vlade Srbije, obećavam da ćemo nastaviti putem naših predaka, da ćemo čuvati nezavisnost i slobodu, da ćemo u dijalogu i slozi graditi budućnost i da ćemo dostojno braniti ono što je vijekovima bilo najsvetije – Srbiju, njenu državnost i njen narod“, poručio je Macut.

On je pozvao sve „odgovorne činioce društva da pomognu odbranu naše državnosti, nezavisnosti i slobode i da u tom cilju i zadatku budemo složni i nedjeljivi“.

Podsjetio je da je na današnji dan, prije 220 godina, srpski narod, podigavši visoko barjak slobode, započeo izgradnju institucija koje čine temelj svake države i društva. U, kako je rekao, vremenu teškog osmanskog ropstva, kada su naši preci bili bez svojih ustanova i prava, ustanički prvaci nijesu pomišljali samo na pušku i boj, već i na to kako će urediti svoju državu, a „da je Karađorđe, neustrašivi vođa ustanka, znao da bez institucija nema ni trajne slobode“. Podsjetio je da je prota Mateja Nenadović osmislio plan za osnivanje jednog upravnog tijela sa zadatkom da uredi administraciju i organizuje vlast, a da je nakon sastanka u selu Borku zaključeno da se osnuje Praviteljstvujušći sovjet srpski, u koji je svaka nahija imala da pošalje po jednog predstavnika.

Sjedište Sovjeta se pomjeralo iz manastira Voljavče u Bogovađu, a odatle u Smederevo, a prvi predsjednik je postao prota Mateja.

„Ovo je još jednom napomena šta je značila i šta znači naša crkva za našu državu. U realizaciji ovog projekta mnogo je pomagao Božidar Grujović, rodom iz Ravnog Srema, pravnik školovan u Harkovu, koji je u Srbiju unio evropske ideje zakonitosti. Slavni Stojan Novaković je tačno zapazio da je Grujović bio ne samo glavni nosilac, već i pravi roditelj ideje o ustanovljenju Sovjeta kao centralne zemaljske vlasti. Svi oni, zajedno sa narodom koji ih je iznjedrio, stvorili su prvu srpsku vladu“, naveo je Macut, prenosi Tanjug.

Istakao je da njihovo djelo nije bilo konačno i da je naišlo na brojne otpore i prepreke, zadate od ličnih sujeta i ambicija, kao i stranih protivljenja.

„Ali iz tog procesa ustrojen je put kojim je Srbija koračala sve do potpunog oslobođenja i međunarodnog priznanja 1878. godine. I to je jasan dokaz da svi društveni faktori i činioci moraju funkcionisati u pravcu izgradnje i jačanja države, a ne njenog rušenja i destabilizacije“, rekao je Macut.